Nova Švabija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Teritorija Nove Švabije

Nova Švabija (nem. Neuschwabenland) je područje na Antarktiku između 20° istočne do 10° zapadne geografske dužine, koji je Nacistička Nemačka posedovala u sastavu Trećeg rajha u periodu od 19. januara 1939. do 8. maja 1945. godine

Teritorija Nove Švabije se nalazi u području Zemlje Kraljice Maud, na koju od 1938. godine pretenduje Norveška.

Ekspedicija „Nova Švabija“ nemačkog Trećeg rajha trajala je od 17. decembra 1938. do februara 1939. godine pod rukovodstvom Alfreda Ričera. Nemački piloti su leteli na površini od oko 600.000 km² (skoro dupla teritorija današnje Nemačke), i na svakih 25-30 km iz aviona bacali ankere. Oko 350 km² je fotografisano iz vazduha, napravljeno je više od 11 hiljada fotografija. Cilj ekspedicije je bio da zaštiti nemačke stanice za kitolov na Antarktiku. Uprkos činjenici da nijedna stalna baza nije sagrađena u ovoj oblasti i da je ona danas deo norveške antarktičke teritorije, Nova Švabija je postala koren nekoliko teorija zavere, među kojima je i ona o nacističkim NLO.

Prve ekspedicija[uredi | uredi izvor]

Kao i mnoge druge zemlje, od kraja XIX do početka XX veka, Nemačka je napravila nekoliko ekspedicija na Antarktiku za potrebe naučnog istraživanja. Antarktička ekspedicija u XX veku vršila je astronomske, meteorološke i hidrološke studije u Južnom delu Atlantskog okeana, ostrva Južna Džordžija, Kergelen i Krozet, obično u saradnji sa timom naučnika iz drugih zemalja. Početkom XX veka, nemački istraživači su počeli da rade na kontinentu Antarktik.

Prva nemačka Antarktička ekspedicija (1901—1903) na čelu sa profesorom geologije Erihom fon Drigalskim, prvi put upotrebljava na Antarktiku atmosferske sonde, ispunjene toplim vazduhom. On je istražio i opisao ovo područje i dao ime Zemlja Kajzera Vilhelma II po Kajzeru Vilhelmu II.

Druga nemačka Antarktička ekspedicija (1911—1912), koju je predvodio Vilhelm Filkhner trebalo je da istraži čitav Antarktik i sazna da li je to kontinent ili sjedinjena grupa ostrva. Ovo ekspedicija nije završena do kraja.

Godine 1937, prvi put se pojavio u moru nemačka flota lovaca na kitove, a nakon uspešnog povratka u proleće 1938, započete su pripreme za treću nemačku ekspediciju na Antarktiku.

Nemački Antarktički ekspedicija „Novi Švapska“ (1938—1939)[uredi | uredi izvor]

Posle dolaska na vlast nacističke partije koju je predvodio Adolf Hitler, Nemačka je čitav kontinent proglasila teritorijom Trećeg rajha, sa mogućnošću državne konsolidacije.

U tu svrhu pripremana je velika ekspedicija nazvana „Novi Švapska“. Budžet ekspedicije bio je oko 3 miliona nemačkih maraka.

Ekspedicija je krenula iz Hamburga 17. decembra 1938. godine. Na Antarktik stiže 19. januara 1939. godine, gde odmah počinje detaljno fotografisanje teritorije. Istraženo je veliko područje juga kontinenta od 13 stepeni zapadne do 22 stepeni istočne geografske dužine, napravljeno je preko 11.000 fotografija, koje pokrivaju oko 360.000 km².

Sredinom februara 1939. ekspedicija je napustila Antarktik. Povratak broda u Hamburg traje dva meseca.

Planirana je i sledeća ekspedicija sa velikim brojem aviona, međutim, nastupo je Drugi svetski rat i planovi su morali da budu otkazani.

Teorije zavere i ezoterični koncept „Nove Švabije“[uredi | uredi izvor]

Postoje tvrdnje, naročito u Rusiji, da je navodno ekspedicija Ričera stvorila vojnu bazu na Antarktiku, i da je tamo posada podmornice U-530 sakrila okultne relikvije Trećeg rajha, uključujući i Sveti gral.

Godine 1947, američka mornarica je sprovela ekspediciju na Antarktiku, pod nazivom „U skoku“ (engl. Highjump) pod komandom admirala Ričarda Berda (koji je 1938. učestvovao u pregovorima o Ričerovoj ekspediciji). U vezi sa ovom ekspedicijom postoje teorije zavere da je sprovodena sa namerom da eliminiše tajnu nacističku bazu, skrivenu u ledu, koja čuva nacistička tajna oružja. Postoji i mit da je nakon 1945. godine Hitler preživeo i zajedno sa vodećim stručnjacima i ideolozima Trećeg rajha pobegao i sakrio se u tajnoj bazi na Antarktiku.

Stanje danas[uredi | uredi izvor]

Trenutno, u oblasti južno od 60°, po Antarktičkoj povelji je bilo kojoj od zemalja zabranjena svaka radnja, osim istraživanja. Međutim, na teriroriji Nove Švabije (Zemlja kraljice Maud) deluje nemačka stanica „Numajer III".

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]