Pilou lava

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Recentne pilou lave sa Havaja
Raspadnute arhajske pilou lave u Kanadskom štitu

Pilou lava (engl. Pillow lava - jastučasta lava) je lava specifične jastučaste strukture, koju je zadobila ekstruzijom lava ispod vode, odnosno subakvatičnom ekstruzijom. Pilou lave se u vulkanskim stenama javljaju u debelim sekvencama diskontinuiranih masa jastučastog oblika, obično dimenzija oko 1 metra. Izgrađuju najviši deo drugog sloja normalne sekvence okeanske kore.

Sastav[uredi | uredi izvor]

Pilou lave su uglavnom bazaltnog sastava, iako su poznate i pilou lave komatitskog, pikritskog, boninitskog, andezitskog, pa čak i dacitskog sastava[1][2][3][4]. U opštem slučaju, što je kiselija magma, pilou lave imaju veće dimenzije, zbog većeg viskoziteta lave.

Pojavljivanje[uredi | uredi izvor]

Pilou lave javljaju se na svim mestima gde se bazične ili intermedijarne lave izlivaju na morskom dnu, a ta mesta mogu biti lanci podmorskih vulkana iznad vrućih tačaka ili konstruktivne granice ploča na srednjookeanskim grebenima. U toku formiranja nove okeanske kore, u centru širenja izbacuju se debele sekvence pilou lava, koje se hrane magmom iz dajkova koji povezuju morsko dno i ognjište magme. Pilou lave i, sa njima vezan, kompleks paralelnih dajkova, grade deo klasične ofiolitske sekvence u slučaju obdukcije okeanske kore na kontinentalnu koru.

Postojanje pilou lava u najstarijim vulkanskim sekvencama na Zemlji potvrđuju i postojanje velikih masa vode na Zemljinoj površini u ranom arhaiku. Pilou lave se generalno koriste za potvrdu subakvatičnog vulkanizma u metamorfnim pojasevima.

Pilou lave se takođe javljaju kao produkti subglacijalnih vulkana u ranim fazama erupcije[5][6].

Izvori[uredi | uredi izvor]