Predsjednik Islanda
Predsjednik Islanda (isl. Forseti Íslands) je šef države na Islandu. On je formalno nosilac izvršne i zakonodavne vlasti.
Izbor[uredi | uredi izvor]
Za predsjednika može biti izabrano lice koje ima najmanje 35 godina starosti i ima pravo da glasa na izborima za Alting. Bira se neposrednim tajnim izborima, a kandidaturu predsjednika mora podržati najmanje 1.500 glasača. Ukoliko ima više kandidata, pobjeđuje onaj koji ima većinu glasova na izborima. Ako je samo jedan kandidat, on se zakonski proglašava za predsjednika bez glasanja.
Mandat predsjednika traje 4 godine i počinje uvek 1. avgusta i završava se 31. jula. U slučaju smrti predsjednika ili podnošenja ostavke, novi izabrani predsjednik ima mandat koji traje četiri godine poslije izbora.
Ukoliko je predsjednik spriječen da vrši svoje dužnosti njegova ovlašćenja vrše premijer, predsjednik Altinga i glavni sudija Vrhovnog suda. U ovakvim slučajevima, predsjednik Altinga predsjedava na kolektivnim sjednicama, a odluke se donose većinom glasova.
Nadležnosti[uredi | uredi izvor]
Predsjednik ne može biti član Altinga niti primati platu od bilo kog državnog ili privatnog preduzeća. Pri stupanju na dužnost predsjednik polaže zakletvu da će čuvati i poštovati Ustav. Taj akt se čuva u dva primjerka, jedan se čuva u Altingu a drugi u državnom arhivu.
Predsjednik je neodgovoran za svoje službene postupke. Krivična tužba protiv predsjednika može biti podnesena samo sa odobrenjem Altinga. Predsjednik podnosi ostavku nakon rezultata plebiscita ili ako 3/4 poslanika Altinga glasaju za njegov opoziv.
Predsjednik imenuje i otpušta članove Kabineta. On ustanovljava broj ministara i određuje im prava i dužnosti. Predsjednik zaključuje ugovore sa drugim državama. Samo sa odobrenjem Altinga on može sklapati ugovore koji se tiču odricanja dijela teritorije ili teritorijalnih voda i mijenjanja ustavnog sistema.
Predsjednik Republike saziva Alting najviše deset sedmica poslije opštih izbora. On svake godine otvara zasjedanja Altinga, a može pozvati Alting i na vanredno zasjedanje. Predsjednik je dužan to uraditi ako tako odluči većina poslanika Altinga.
Predsjednik može donositi privremene zakone između zasjedanja Altinga, ali zakoni ne mogu protivrječiti Ustavu i predsjednik ih je dužan podnijeti na odobrenje Altingu čim se sastane. Privremeni zakon se ukida ukoliko ne dobije odobrenje Altinga. Zakonski predlozi koje predlaže Kabinet moraju dobiti potvrdu predsjednika da bi bili upućeni na pretres Altingu. Zakonski predlog koji je usvojio Alting šalje se na potvrdu predsjedniku posle najviše dvije sedmice nakon usvajanja. Kada ga predsjednik potvrdi zakon stupa na snagu, a ukoliko predsjednik odbije da potvrdi zakon održava se plebiscit.
Predsjednik vrši amnestije i pomilovanja. On ne može bez odobrenja Altinga osloboditi ministra sudske tužbe ili gonjenja zbog krivičnih djela.