Rajhstag

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rajhstag danas

Rajhstag (nem. Reichstag) je zgrada u Berlinu izgrađena da bude dom Rajhstaga, prve skupštine Nemačkog carstva. Otvorena je 1894. i u njoj je zasedala skupština sve do 1933, kada je teško oštećena u požaru, koju je navodno podmetnuo holandski komunista Marinus van der Lube, koga su nacisti kasnije pogubili, iako su verovatno nacisti sami zapalili Rajhstag da bi optužili komuniste. Nacistička stranka je ovo iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Nemačke. Iako pod nacistima Rajhstag nije imao nikakvu funkciju, tokom bitke za Berlin, Staljin ga je smatrao simbolom nemačke moći, pa je jedinicama Crvene armije podelio barjake pobede koje je jedinica koja bi ga prva zauzela postavila na krov zgrade. Rajhstag je opet postao sedište nemačke skupštine 1999, nakon obnove koju je sproveo arhitekta Norman Foster.

Danas se skupština Nemačke naziva Bundestag. Rajstag (institucija) potiče još od Svetog rimskog carstva, a prestao je da deluje kao skupština tokom nacističke Nemačke. U današnjem nemačkom jeziku, Rajhstag se odnosi na zgradu, a Bundestag na skupštinu.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]