Risto Trifković

Risto Trifković
Lični podaci
Datum rođenja	(1924-11-21)21. novembar 1924.
Mesto rođenja	Goražde, Kraljevina SHS
Datum smrti	1992.
Književni rad
Najvažnija dela	„Ljudi u odredu” „Na terasi” „Posne duše” „Jevrićeve priče” „Voz za svanuće”, „Jadovno”
Nagrade	nagrada Ministarstva prosvjete 1947. godine Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1963. godine Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH 1966. godine nagrada Udruženja književnika BiH nagrada izdavačke kuće „Svjetlost“ 1979. godine

Risto Trifković (Goražde, 21. novembar 1924 — 1992) bio je srpski pripovjedač, romansijer, esejist, književni istoričar i kritičar.

U književnosti javio se 1945. godine pripovijetkom "Švrća" u "Sarajevskom dnevniku" za koju je dobio prvu nagradu, a od 1948. godine intenzivno se bavio književnom kritikom u brojnim časopisima i listovima. Pripovijetke su mu uvrštene u prve zbornike proze, a potom u brojne antologije objavljene u bivšoj Jugoslaviji i u inostranstvu ( na ruskom, danskom, italijanskom, albanskom, mađarskom, poljskom i češkom jeziku). Autor je tri izbora bosanskohercegovačke poezije i antologije bosanskohercegovačke pripovijetke. Redaktor je izabranih djela Predraga Palavestre. Pisao je radio i TV drame. Prvi je u BiH napisao dramu, koju je izvela Televizija Beograd. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada: Ministarstva prosvjete 1947, Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva 1963, Dvadesetsedmojulska nagrada SR BiH 1966 , nagrada Udruženja književnika BiH, nagrada izdavačke kuće "Svjetlost" 1979. godine.

Biografija

Risto Trifković rođen je 21. novembra 1924. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u selu Zaborku kod Čajniča, gimnaziju pohađao u Sarajevu, a Novinarsku školu u Beogradu. Početkom oktobra 1943. godine odlazi u narodnooslobodilačku borbu. Poslije oslobođenja završio je sedmi i osmi razred gimnazije u Sarajevu i objavio prvu pripovijetku "Švrća" u časopisu "Sarajevski dnevnik". Na prvom konkursu za priču u oslobođenoj zemlji 1945. godine, dobio je prvu nagradu. Potom je njegova pripovijetka "Kako je Tanasije Belezub postao odredski kuvar" nagrađena na književnom konkursu vojnog ilustrovanog vjesnika "Front", septembra 1947. godine. Pripovijetka "Borci" dobila je treću nagradu na književnom konkursu "Ilustrovanog vijesnika" u Sarajevu, maja 1946. godine. Takođe je za svoju prvu zbirku pripovijedaka "Ljudi u odredu" nagrađen nagradom Ministarstva prosvjete Narodne republike Bosne i Hercegovine. Nakon završetka rata stekavši književnu reputaciju po brojnim časopisima i listovima Trifković postaje urednik "Zore", omladinskog časopisa za književnost i kulturu.

U toku svog stvaralačkog rada Risto Trifković je sarađivao kao novinar u "Sarajevskom dnevniku" i "Oslobođenju", a zatim je bio urednik "Narodne prosvijete", časopisa "Život" i izdavačke kuće "Svjetlost". Intenzivno se bavio književnom kritikom, prvo u omladinskom književnom časopisu "Zora", a potom u brojnim časopisima i listovima, naročito u "Životu", "Izrazu", "Odjeku", "Letopisu Matice srpske", "Politici" i drugim.

Legat

Porodica Rista Trifkovića je u junu 2014. godine poklonila Matičnoj biblioteci njegovu ličnu biblioteku sa 1204 knjige, 60 časopisa, njegove rukopise, prepisku, nagrade, isječke iz novina, izvještaje, dopisnice. Građa je popisana u posebnu knjigu inventara, smještena u vitrine i podijeljena u 5 grupa.

Prvu grupu čini 1099 knjiga iz beletristike različitih domaćih i stranih autora. U drugoj grupi od 18 knjiga su Trifkovićeva sopstvena djela (11 naslova) i djela u kojima se Trifković javlja kao autor (4 naslova). Treća grupa su knjige kojima je Trifković bio urednik (78 naslova, 83 primjerka). Novine i časopisi, uglavnom iz književnosti i umjetnosti, čine posebnu četvrtu grupu legata. Petu grupu čini 1098 listova rukopisa, prepiske i ličnih dikumenata, 215 isječaka iz novina i jedan DVD.

Bibliografija

• Ljudi u odredu (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1949)
• Na terasi (pripovijetke, „Džepna knjiga“, Sarajevo, 1958)
• The dıstrıct of Goražde a review of the old and the new in Bosnia and Herzegovina („Narodna prosvjeta“, Sarajevo, 1959. (prevod na engleski: Obren Vukomanović))
• Posne duše (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1960)
• Sarajevsko ljeto (pripovijetke, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1962)
• Svakodnevna izgnanstva (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1965)
• Savremena književnost u Bosni i Hercegovini (ogledi o piscima iz BiH, „Svjetlost“, Sarajevo, 1968. )
• Let velikog Rebela (roman, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1968)
• Krik ptičurine (roman, „Svjetlost“, Sarajevo, 1970)
• I probudi se čovjek (roman, „Svjetlost“, Sarajevo, 1972)
• Nove priče, opet (pripovijetke, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1973)
• Jevrićeve priče (pripovijetke, „Centar za kulturu“, Zrenjanin, 1974)
• Skice za Zaharijev roman (roman, „Svjetlost“, Sarajevo, 1974)
• Zapis o Karanovcu (pripovijetke, „Matica srpska“, Novi Sad, 1975)
• Čitajući (izbor iz kritičko-esejističke proze, „Svjetlost“, Sarajevo, 1976)
• Međučovjek (roman, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1976)
• Ljubavne priče (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1978)
• Ej, mesa i rakije (priče, „Glas“, Banja Luka, 1978)
• Kogoj (roman, „Svjetlost“, Sarajevo, 1980)
• Sarajevska fuga (pripovijetke, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1981)
• Karabaš i Šadin (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1982)
• Voz za svanuće (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo. 1984/1985)
• Homo sapiens (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1985)
• Jadovno (pripovijetke, „Veselin Masleša“, Sarajevo, 1985)
• Sarajevska fuga (Sv.1 i Sv.2, pripovijetke na Brajevom pismu, „Filip Višnjić“, Beograd 1986)
• Kako se djeca prave (pripovijetke, „Svjetlost“, Sarajevo, 1989)
• Homo sapiens (pripovijetke, zvučni CD „Biblioteka za slijepa i slabovidna lica“, Sarajevo, 2010)

Vidi još

• Zora (časopis)

Literatura

• Risto Trifković: Međučovjek, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1976.
• Risto Trifković: Ljudi u odredu, Svjetlost, Sarajevo 1949.

Spoljašnje veze

• Matična biblioteka Istočno Sarajevo [1]