Telef

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Herakle sa bebom Telefom.

Telef (grč. Τήλεφος) je u grčkoj mitologiji bio osnivač pergamske kraljevske loze, sin Herakla i Auge, kćerke tegeatskog kralja Aleja.

Mit o Telefu[uredi | uredi izvor]

Tegeatskom kralju Aleju je prorečeno da će njegova kćerka Auga da rodi sina koji će poubijati svoje ujake. Kako bi to sprečio, kralj je svoju kćer postavio za sveštenicu boginje Atene i naložio joj da ostane devica. Međutim, kada je Herakle prošao kroz tu zemlju, u stanju pijanstva je ušao u hram gde je zatekao i silovao Augu. Devojka je prećutala ovaj događaj, ali je njen otac ipak saznao istinu kada je rodila sina. Zatvorio je kćer i unuka u kovčeg koji je bacio u more. Talasi su kovčeg odneli na tlo Mizije kojom je vladao kralj Teutrant. On je oženio Augu, a njenog sina prihvatio kao svog.[1]

Prema drugom predanju, kada je rodila sina, Auga ga je sakrila u Ateninom hramu i tako počinila svetogrđe. Zbog toga, zaraza je zavladala zemljom i kralj se obratio proročištu za pomoć koje mu je otkrilo istinu. Zato je kralj kaznio svoju kćer prodavši je kralju Teutrantu, a za bebu je naredio da se ostavi na planini. Tamo ju je dojila jedna košuta, sve dok pastiri kralja Korinta nisu pronašli mališana i odnegovali ga. Oni su mu i dali ime Telef.[1]

Kada je odrastao, mladić je otišao u Delfe da sazna ko su mu roditelji. Tamo je umesto odgovora dobio savet da ide u Miziju kralju Teutrantu koji će ga usvojiti. Na putu do Mizije, proročanstvo se ispunilo i Telef je ubio svoje ujake. Zato ga je kralj Teutrant očistio od greha. U to vreme Argonaut Ida je napao Miziju i kralj Teutrant je zamolio Telefa za pomoć. Kao nagradu, obećao mu je vlast nad zemljom i Auginu ruku. Telef je pobedio Idu, ali se ipak nije oženio Augom, jer su bogovi poslali ogromnu zmiju kako bi rastavili majku od sina i sprečili rodoskrvnuće.[1]

Telef je vladao Mizijom u vreme kada su Grci krenuli u Trojanski rat. Grci su se greškom iskrcali u ovoj zemlji, misleći da je u pitanju Troada i otpočela je borba između njih i Telefa. Telef se hrabro borio, ali ga je na kraju savladao Ahil ranivši ga kopljem u butinu. Ta rana nije godinama zaceljivala i prorečeno je da je može izlečiti samo onaj ko ju je i naneo. Zato se Telef, preobučen zaputio u Grčku gde je grčka vojska tražila nekoga da im pokaže put do Troje. On se ponudio da bude taj koji će im pokazati put, ali da mu Ahil izleči ranu. On je to i učinio uz pomoć mudrog Odiseja koji je primetio da je koplje izvor Telefovih nedaća i sastrugao je rđu sa koplja kojom je zacelio ranu. Telef se zakleo da se više neće boriti protiv Grka i pokazao im put do Troje.[1]

Kao Telefova supruga pominje se Stioha, sa kojom je imao sina Euripila, ali se pominju i Hijera, Argiopa i Laodika, a kao sinovi Tarhon, Tirsen i Roma.[1]

Telef u umetnosti[uredi | uredi izvor]

U unutrašnjosti Pergamonskog žrtvenika je friz koji se prostire na tri zida sa reljefom koji prikazuje mit o Telefu.[2]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  2. ^ Srejović, D. 1997. Arheološki leksikon. Savremena administracija. Beograd.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]