Trojanski konj (informatika)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Trojanskim konjem se u računarskom žargonu označavaju štetni program, koji su „maskirani“ kao korisni ili se proširuju „prikačeni“ na druge korisne programe. „Trojanci“ obično vrše, neželjene akcije u računaru i to u „pozadini“ i prikriveno. Najčešća od tih neželjenih akcija je otkrivanje korisničkih lozinki, bankovnih podataka i drugih povjerljivih informacija „prisluškivanjem“ razmjene podataka ili jednostavno čitanjem tih datoteka, i javljanje „vlasniku“ trojanskog konja.

Postoje i trojanski konji u službi policije koji se bave prikupljanjem informacija sa ciljem otkrivanja krivičnog dela (engl. Remote Forensic Software). Taj oblik špijuniranja građana je u nekim zemljama pravosnažan i vrši se po sudskom nalogu (npr. SAD, Australija), u nekima je i pored sukoba sa Ustavom, u fazi pripreme (Njemačka[1], Austrija[2], Švajcarska), dok je u nekima odbijen (). Takvi trojanci se šire instalacijom ili aktuelizovanjem komercijalnih operativnih sistema i drugih softverskih i hardverskih komponenti računara, kao i putem internet provajdera infiltriranjem u postojeće mehanizme prenosa podataka, koji takvu mogućnost u svojim produktima i uslugama, na zahtjev dotične države, moraju predvidjeti.

Poznati trojanski konji[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ustavna pitanja „internet pretresa", Pristupljeno 27. 4. 2013.
  2. ^ Austrijska policija lovi uz pomoć trojanaca, Pristupljeno 27. 4. 2013.