Ugovor o organizovanju putovanja

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Ugovor o organizovanju putovanja jeste takav ugovor kojim se organizator putovanja obavezuje da pribavi putniku skup usluga koje se sastoje od prevoza, boravka i drugih usluga koje su sa njima u vezi, a putnik se obavezuje da tom organizatoru plati jednu ukupnu, paušalnu cenu za tu uslugu.[1] Ovaj ugovor obuhvata predmet koji čini skup usluga, poznat kao ugovor o paketu usluga koji čine usluge međusobno povezane u jedinstvenu celinu, za razliku od posredničkog ugovora o putovanju koji obuhvata više izolovanih usluga.[2]

Spada u ugovore o turističkim uslugama koje se javljaju u oblastima poput ugostiteljstva, saobraćaja, osiguranja, trgovine, bankarstva i dr. To su uobičajene usluge kao što su turističko-agencijske usluge, turistička putovanja u zemlji i inostranstvu, smeštaj, ishrana, izleti i ekskurzije, kao i usluge kongresnog, zdravstvenog i rekreativnog turizma.

Zaključivanje ugovora[uredi | uredi izvor]

Ugovor o organizovanju putovanja zaključuju ugovorne strane: organizator putovanja (najčešće turistička agencija) i putnik. Ugovor je dvostrano obavezan, teretan, imenovani ugovor, i prilikom zaključenja ovog ugovora organizator putovanja izdaje putniku potvrdu o putovanju, koja ima dva cilja: da obezbedi dokaz o postojanju i sadržini ugovora (lat. Prima faciesmatra se da je tačno ono što piše u potvrdi sve dok se ne dokaže suprotno) i da informiše putnika.[1]

Potvrda o putovanju treba da sadrži: mesto i datum izdavanja, oznaku i adresu organizatora putovanja, ime putnika, mesto i datum početka i kraja putovanja, datume boravka, nužne podatke o prevozu, boravku i drugim uslugama koje su obuhvaćene ukupnom cenom. Treba da sadrži najmanji broj potrebnih putnika, cenu i uslove za raskid ugovora kao i druge potrebne podatke.

Obaveze organizatora putovanja[uredi | uredi izvor]

Organizator putovanja ugovorom o organizovanju putovanja preuzima obaveze utvrđene zakonima, posebno Zakonom o obligacionim odnosima Republike Srbije, uzansama i običajima i dužan je da putniku obezbedi sve potrebne informacije vezane za putovanje i da mu pruži sve usluge opisane u ugovoru ili programu putovanja.

Informacije bi trebalo da obuhvataju cene i uslove prevoza, boravka i posebnih usluga, zatim detalje oko kvaliteta smeštaja, carinske formalnosti, sanitarne, monetarne i ostale propise.

Sa druge strane, informacije koje organizator dobije od putnika, sva obaveštenja o putniku, lične informacije, detalji o prtljagu i kretanjima te osobe, može saopštiti trećem licu jedino uz odobrenje putnika ili na zahtev nadležnog organa.

Odgovornost za organizovanje putovanja[uredi | uredi izvor]

Organizator putovanja odgovara za štetu koju prouzrokuje putniku zbog potpunog ili delimičnog neizvršenja obaveza koje se odnose na organizovanje putovanja predviđenih ugovorom. Na primer, ako turistička agencija rezerviše sobe u hotelu za drugi dan, tj. ne za dan dolaska putnika ili ako organizator putovanja putnika smesti u hotel koji je nižeg ranga od hotela koji je predviđen programom putovanja i ugovorom, takve situacije se svrstavaju u neizvršenje obaveza organizacije i organizacija je time odgovorna za štetu nanetu putniku.

Ako sam pruža usluge prevoza, smeštaja ili druge usluge vezane za izvršenje organizovanog putovanja, organizator odgovara za štetu pričinjenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge.[3]

Kada se organizacije koje se bave turističkim putovanjima u izvršenju ugovorenih usluga služe trećim licima (prevozilac, hotelijer i sl.), u slučaju nastanka štete u toku košišćenja usluge, nakon naknade putniku imaju pravo na regres prema trećem licu koje je odgovorno za ovu štetu. Putnik, međutim, može svoje pravo na naknadu da ostvari i direktnom tužbom prema trećem licu.[1]

Promena cene[uredi | uredi izvor]

U situaciji kada je nakon sklapanja ugovora došlo do promena u kursu, zameni valute ili pak do promena u tarifama prevoznika koje utiču na cenu putovanja, organizator može zahtevati povećanje ugovorene cene. To može učiniti jedino ako je pravo na povećanje cene predviđeno u potvrdi o putovanju.

Ukoliko su usluge iz ugovora o organizovanju putovanja nepotpuno ili nekvalitetno izvršene, putnik može zahtevati srazmerno sniženje cene pod uslovom da je stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana završetka putovanja.[3]

Obaveze putnika[uredi | uredi izvor]

Putnik je obavezan da plati cenu na vreme i na način kako je ugovoreno. On može odrediti drugog korisnika ugovorene usluge (zemena putnika), samo pod uslovom da to lice zadovoljava posebne zahteve predviđene za određeno putovanje i da se organizatoru nadoknade eventualni troškovi prouzrokovani zamenom. Putniku je zakonom omogućeno da odustane od ogovora o putovanju u svakom trenutku, uz obavezu naknade štete organizatoru, koju je zbog toga pretrpeo. Ukoliko putnik odustane od putovanja u razumnom roku pre početka, organizator ima pravo samo na naknadu administrativnih troškova.[2]

Putnik je dužan da se pobrine pre početka putovanja da sve što dostavi organizatoru, uključujući lična dokumenta (npr. pasoš) i prtljag, bude u skladu sa svim propisima predviđenim carinskim i graničnim uslovima kako bi se putovanje odvilo nesmetano.

Izmene programa putovanja[uredi | uredi izvor]

Može se desiti da organizovano putovanje iziskuje određene izmene ili odustajanje od ugovora usled nepredviđenih okolnosti koje se ne mogu izbeći, stoga organizator putovanja je u obavezi da na vreme o tome obavesti putnika i da troškove koji su nastali tom prilikom preuzme na sebe a u slučaju odustajanja, celokupnu sumu vrati putniku. U slučaju zamene smeštaja, organizator mora staviti na raspolaganje putniku, objekat iste kategorije kao u ugovoru, ili objekat više kategorije na račun organizatora.

Ukoliko zbog izmena putnik odustane od putovanja, organizator je u obavezi da u celosti vrati ono što je primio od putnika. Za razliku od putnika koji u svakom trenutku može odustati od ugovora, možemo istaći da organizator putovanja ima pravo na odustanak samo u dva slučaja:

  1. U slučaju više sile,
  2. U slučaju da se minimalan broj putnika, predviđen u programu putovanja, nije sakupio.

Ako je organizator putovanja odustao od ugovora u toku putovanja, on ima pravo na pravičnu naknadu za ostvarene usluge ali je dužan da preduzme sve mere kako bi zaštitio interes putnika.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Vasiljević, Mirko: Trgovinsko pravo. str. 203-208, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu, 2011. (ISBN 978-86-7630-196-6..)
  2. ^ a b Grujić, Ratibor: Poslovno pravo. str. 261-263, Fakultet za trgovinu i bankarstvo, Univerzitet Braća Karić, 2008. (ISBN 978-86-83237-64-7..)
  3. ^ a b Zakon o obligacionim odnosima Republike Srbije (Sl.list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, Sl.list SRJ, br. 31/93 i Sl.list SCG, br. 1/2003 - Ustavna povelja), članovi 859 - 879.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]