Fertesentmikloš

Koordinate: 47° 27′ 58″ S; 17° 05′ 49″ I / 47.46609° S; 17.09685° I / 47.46609; 17.09685
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fertesentmikloš
mađ. Fertőszentmiklós
Ime mesta napisano rovaškim pismom
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionZapadna prekodunavska regija
ŽupanijaĐer-Mošon-Šopron
SrezŠopron
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.854[1]
 — gustina99,43 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 27′ 58″ S; 17° 05′ 49″ I / 47.46609° S; 17.09685° I / 47.46609; 17.09685
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina39,39 km2
Fertesentmikloš na karti Mađarske
Fertesentmikloš
Fertesentmikloš
Fertesentmikloš na karti Mađarske
Poštanski broj9444
Pozivni broj(+36) 99
Veb-sajt
https://www.fertoszentmiklos.hu/

Fertesentmikloš (mađ. Fertőszentmiklós) je grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Đer-Mošon-Šopron (Győr-Moson-Sopron megye).

Geografija[uredi | uredi izvor]

Fertesentmikloš se nalazi na Maloj ravnici i deo je Transdunavskog regiona. Ima populaciju od 3.854 stanovnika (2015). Fertesentmikloš je veoma dobro lociran jer je blizu mađarsko-austrijske granice.

Potok Ikva, koji protiče kroz grad, deli nekada odvojena naselja na dva dela. To se ogleda i u dvojnosti naziva naselja, koji je postojao do 1905. godine, kada su naselja spojena. Zvali su se Sentmikloš i Serdahelj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Prvi put se pominje 1228. godine kao Tera Neveg. U vreme Tatarskih osvajanja stanovništvo je skoro nestalo, pošto su u selu su bili naseljeni ribari, njihov zaštitnik je bio Sveti Nikola. Mesto se ponovo pominje u povelji iz 1274. godine sa pisanim oblikom „esslesia S. Nicolai”. Područje zapadno od Ikve pominje se 1261. godine, a ime mu je napisano kao Vila Šeredahel (Villa Sceredahel).

Godine 1898. dobio je ime Fertosentmikloš-Serdahelj, a zatim 1905. godine Fertesentmikloš.[2]

Demografija[uredi | uredi izvor]

Tokom popisa 2011. godine, 89,8% stanovnika se izjasnilo kao Mađari, 0,2% kao Romi, a 3,4% kao Nemci (10% se nije izjasnilo, zbog dvojnog državljanstva, ukupan broj može biti veći od 100%).

Verska distribucija je bila sledeća: rimokatolici 75,5%, reformisani 1,1%, luterani 1,3%, grkokatolici 0,1%, nedenominacioni 3,4% (18,3% se nije izjasnilo).[3]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Centralni zavod za statistiku (KSH)
  2. ^ „Fertő-táj”. Arhivirano iz originala 2012-01-30. g. Pristupljeno 2010-12-29. 
  3. ^ Fertőszentmiklós Helységnévtár

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]