Helen Tejlor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Helen Tejlor
Helen sa svojim očuhom, Džonom Stjuartom Milom
Datum rođenja(1831-07-27)27. jul 1831.
Mesto rođenjaLondonUjedinjeno Kraljevstvo
Datum smrti29. januar 1907.(1907-01-29) (75 god.)
Mesto smrtiTorkiUjedinjeno Kraljevstvo
Zanimanjefeministkinja, pisac i glumica

Helen Tejlor engl. Helen Taylor (London, 27. jul 1831Torki, 29. januar 1907) bila je engleska feministkinja, pisac i glumica. Bila je ćerka Harijet Tejlor Mil, britanske filozofkinja, književnica i borac za ženska prava, otac joj je bio Džon Tejlor, a očuh Džon Stjuart Mil, britanskog filozofa i socijalnog reformatora. Nakom smrti njene majke 1858. godine, Helen je radila i živela kod Džona Stjuarta Mila. Zajedno sa njim promovisala je i radila na ženskim pravima. U periodu od 1876. do 1884. godine bila je član Londonskog školskog odbora. Godine 1881. pristupila je Socijalno-demokratskoj dederaciji.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođena je 27. jula 1831. godine u Torkiju, kao jedina ćerka i najmlađa od troje dece, od oca Džona Tejlora veletrgovca i majke Harijet Tejlor Mil, koja je bila filozofkinja, književnica i borac za ženska prava. Svoju ćerku, Džon Tejlor je zainteresovao za istoju, a ona se obrazovala privatno.[1]

Otac joj je preminuo u julu 1849. godine, a njena majka se preudala u aprilu 1851. godine za Džona Stjuarta Mila.[1]
Njena majka Harijet Tejlor Mil želela je da njena ćerka bude slobodne i da nađe posao po sopstvenom izboru.[2] Helen je pratila svoj san da postane glumica i 1856. godine odlazi u Sanderland, gde nalazi posao glumca i tu radi sve do 1858. godine.[2]

Njena majka, Harijet Tejlor Mil preminula je u hotelu Evropa u Avinjonu u Francuskoj, 3. novembra 1858. godine, dok je bila na putu sa svojim suprugom na jugu Francuske. Da bi bio blizu grobnice svoje supruge, Džon Stjuart Mil je kupio kuću blizu mesta gde je ona sahranjena, a sve njegove poslove preuzela je Helen, koja je vodila njegove prepiske, sarađivala u kniževnom radu, naročito u podučavanju žena.[1]
Helen je nakon smrti očuha radila na raznim biografijama poznatih ličnosti i izdala njegove esej Priroda, uticaj religije, teizam.[1]
Preko njenog očuha, Helen je upoznala veliki broj ljudi. Bila je posvećena politici, radikalnih principa, ali istovremeno i demokratskih, međutim smatrala je i da je sve izbodljivo preko socijalizma. Bila je odličan govornik i dosta se borila protiv nepravde i za siromašne.[1]
Godine 1876. postala je član Radikalne asocijacije, a iako se većina liberala protivila njenim stavovima, njena elokventnost osvajala je podršku svih ljudi bez obzira na religijske i političke podele. Penzionisala se 1884. godine zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Bila je na funkciji Londonskog školskog odbora od 1876. godine i njen obrazovni program uključivao je ukidanje školarina, obezbeđivanje hrane i cipela deci kojoj je to neophodno, ukidanje telesnog kažnjavanja i veće troškove za sve stvari koje su bitne za razvoj deteta. Dok je bila član Upravnog odbora o svom trošku je kupovala čizme i hranu deci.[3]

Starost i smrt[uredi | uredi izvor]

Dugo vremena je živela u kući njenog očuha u Avinjonu, a 1904. godine vratila se u Englesku i tamo preminula 29. januara 1907. godine u Torkiju. Sahranjena je na lokalnom groblju u istom gradu.
Za prava žena i siromašnih borila se čitav život, a završila je i pisanje knjige Kompletni radovi Harijet Tejlor Mil, koju je započela njena majka.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d Lee 1912.
  2. ^ a b The Voice of Harriet Taylor Mill, by Jo Ellen Jacobs
  3. ^ Smith, Janet (oktobar 2014). „The Feminism and Political Radicalism of Helen Taylor in Victorian Britain and Ireland” (PDF). repository.londonmet.ac.uk/. 

Literatura[uredi | uredi izvor]