Hrisotemida

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hrisotemida (grč. Χρυσόθεμις) je u grčkoj mitologiji bila agrarna poluboginja.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Bila je božanstvo „zlatnog običaja“, verovatno festivala žetve. Bila je kćerka Karmanora (ili Minoja) i Demetre. Pobedila je na muzičkom takmičenju u Delfima (možda baš na festivalu žetve). Sa Apolonom je imala dete, Partenos. Takođe je opisana i kao supruga naksijanskog kralja Stafila sa kojim je imala osim Partenos i Molpadiju i Roju. Ipak, kao opšte prihvaćen njen suprug i otac njenih kćerki je bio Apolon. Njihove kćerke su poštovane kao devičanske boginje. Kasnije je i povezivana sa sazvežđem Device i na slikama je prikazivana kako drži snop pšenice. Ona je moguće ista ličnost kao i Akakalida, jer je i njeno ime izvedeno od kritske reči za narcis (sunovrat) ili od grčke reči akakalis, koja bi označavala plod drveta tamarisk, a od koga su se pravile poslastice, značajne za tajne rituale eleusinske Demetre.[1]

Umetnost[uredi | uredi izvor]

Na antičkim vazama je predstavljana u pratnji boginje Afrodite.[1]

Druge ličnosti[uredi | uredi izvor]

Hrisotemida je ime još tri ličnosti iz mitologije, među kojima je i muškarac Hrisotemid, sa istim latinskim imenom (Chrysothemis)[2]:

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b theoi.com: Khrysothemis, Pristupljeno 29. 4. 2013.
  2. ^ Greek Myth Index: Chrysothemis Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. decembar 2010), Pristupljeno 29. 4. 2013.
  3. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology}- Greek Mythology Link: Dictionary; Cerambus to Clytodora
  4. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: DANAIDS; -{The DANAIDS and their husbands according to Hyginus, Fabulae 170