Crkva Svetog Nikole u Braljini

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole u Braljini
Opšte informacije
MestoBraljina
OpštinaĆićevac
Vreme nastanka14. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture
www.zavodkraljevo.rs

Crkva Svetog Nikole u Braljini, naseljenom mestu pet kilometara udaljenim od Stalaća, na teritoriji opštine Ćićevac. Crkva se prvi put spominje u ravaničkoj povelji 1377. godine, iz čega bi proizašlo da je bila podignuta pre Ravanice. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Izgled crkve[uredi | uredi izvor]

Njen današnji izgled je plod obnove koju su preduzeli parohijani 1820. godine, o čemu svedoči natpis sveštenika Nikole Popovića na zapadnoj fasadi, postavljen tek 1907. godine. Prvobitna crkva bila je jednobrodna, duboke polukružne apside, sa polukružno zasvedenim nišama u funkciji proskomidije i đakonikona, najverovatnije poluobličasto zasvedena. U obnovi iz 19. veka dobila je kube osmostranog tambura, nespretno izvedenih pandantifa, oslonjenih o pilastre. Osvetljena je sa tri prozora na tamburu kupole, jednim na oltarskom prostoru i jednim na južnom zidu. Zidovi su građeni od lomljenog i pritesanog kamena, a kupola i svodovi od tesane sige. Freske su nevešto retuširane, moguće prilikom obnove iz 1820, a može se očekivati da pod malternim i krečnim namazima postoji još živopisa. U crkvi je sačuvan ikonostas bez umetničkih vrednosti.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.