Pređi na sadržaj

Crkva svetog Lazara Hrebeljanovića u Mariboru

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Srpska pravoslavna crkva Svetog Lazara u Mariboru je izgrađena u vreme Kraljevine Jugoslavije na Jugoslovenskom trgu, nedaleko od gradskog centra (danas Trg Generala Maistra). Zbog prisustva većeg broja pravoslavaca - oficira, činovnika i privatnih lica još 1923. godine javila se potreba za izgradnjom pravoslavne bogomolje. Te godine je osnovana pravoslavna crkvena opština u Mariboru. Pravoslavni sveštenik, paroh Petar Trbojević se nastanio u Mariboru 1928. godine. Do izgradnje pravoslavne crkve improvizovana je pravoslavna kapela u kasarni "Kralja Aleksandra". Godine 1934. u pravoslavnoj parohiji je već bilo 1.100 parohijana, stalno nastanjenih.

Crkva je sagrađena u periodu od 1934. do 1936. godine. Lokaciju za novu pravoslavnu crkvu odredili stručnjaci iz Ljubljane. Arhitekte Štele i Šubic su izabrani park na Jugoslovenskom trgu. Sa njima se složio i treći arhitekta iz Ljubljane, Plečnik.[1] Nakon njihovih izveštaja gradske vlasti Maribora su srpskoj pravoslavnoj opštini u Mariboru dali dozvolu za izgradnju. Predračun radova je prevazilazio milion i po dinara. Hramovni temelji su osvećeni 12. avgusta 1934. godine, od strane Patrijarha Varnave i zagrebakog mitropolita Dositeja.

Pravoslavna crkva u Mariboru bila je uništena 1941. godine od strane Hitlerovih nacista, koji su okupirovali Kraljevinu Jugoslaviju.

Crkvu u srpsko-vizantijskom stilu je projektovao beogradski arhitekta Momir Korunović.[2] Prvi plan na izgradnju crkve bio je longitudinalan koncept sa nacrtanim oktagonom na sredini svetišta. Oktagon je antička arhitekturna forma popularna u izgradnji crkva u antičkoj Istočnoj Rimskoj imperiji.

S obzirom na prve planove crkve, četiri kupole su mogle biti stavljene u dijagonalnom redu od glavnog koji je mogao stati na oktagonu. U konačnoj izvedbi zgrade, kupole su postavljene frontalno tako da oblikuju kvadrat oko glavne kupole.

Godine 1941. crkva je uništena od strane nacista, kao deo plana da se isteraju Srbi i Slovenci iz okupiranog grada, i da se on opet napravi Nemačkim. Nacisti nisu bili netrpeljivi samo prema Srbima i Slovencima, već i prema Pravoslavnoj crkvi.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Pravda", Beograd 6. avgust 1934. godine
  2. ^ "Pravda", Beograd 1934. godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]