Ꙉ (ćiriličko)
| Ćiriličko slovo Ђерв | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| |||||||
| Pozicija u Unikodu | |||||||
| Veliko: U+A648 | |||||||
| Malo: U+A649 | |||||||
| Slova slovenskih jezika | |||||||
| А | А́ | А̀ | А̄ | Б | В | Г | |
| Ґ | Ѓ | Д | Ђ | Е | Ѐ | É | |
| Ē | Ё | Є | Ж | З | З́ | ||
| Ѕ | И | Ѝ | И́ | І | Ї | ||
| Й | Ј | К | Ќ | Л | Љ | ||
| М | Н | Њ | О | Ó | Ò | ||
| Ō | П | Р | С | С́ | Т | ||
| Ћ | У | Ў | Ф | Х | Ц | ||
| Ч | Џ | Ш | Щ | Ъ | Ы | ||
| Ь | Э | Ю | Я | ||||
| Slova neslovenskih jezika | |||||||
| Ӑ | Ӓ | Ә | Ӛ | Ӕ | Ғ | Ҕ | |
| Ӻ | Ӷ | Ģ | G̑ | Ԁ | Ԃ | ||
| Ꚉ | Ԭ | Ԫ | Ꚁ | Ӗ | Ӂ | ||
| Җ | Ӝ | Ԅ | Ӟ | Ҙ | Ž | ||
| Ẕ | Ẓ | Ԑ | Ӡ | Ź | Ԇ | ||
| Ꚅ | Ӣ | Ҋ | Ӥ | Қ | Ӄ | ||
| Ҡ | Ҟ | Ҝ | Ԟ | Ԛ | Ӆ | ||
| Ԓ | Ԡ | Ԉ | Ԕ | Ӎ | Ӊ | ||
| Ң | Ӈ | Ԩ | Ҥ | Ԣ | Ԋ | ||
| Ӧ | Õ | Ө | Ӫ | Ҩ | Ԥ | ||
| Ҧ | Ҏ | Ř | Ԗ | Ҫ | Ԍ | ||
| Ҭ | Ꚑ | Ԏ | Ӯ | Ӱ | Ӳ | ||
| Ү | Ү́ | Ұ | H̑ | Ҳ | Ӽ | ||
| Ӿ | Һ | Ꙡ | Ҵ | Ҷ | Ӵ | ||
| Ӌ | Ҹ | Ꚇ | Ꚓ | Ҽ | Ҿ | ||
| Ы̄ | Ӹ | Ы̆ | Ҍ | Ӭ | Э̆ | ||
| Э̄ | Э̇ | Ю̆ | Ю̈ | Ю̄ | Є̈ | ||
| Я̆ | Я̄ | Я̆ | Я̈ | Ԙ | Ԝ | ||
| Ӏ | |||||||
| Istorijska slova | |||||||
| Ꙉ | Ѻ | Ѹ | Ꙋ | Ѡ | Ѽ | Ѿ | Ҁ |
| Ѣ | Ꙓ | Ꙗ | Ѥ | Ѧ | Ѫ | Ѩ | |
| Ѭ | Ѯ | Ѱ | Ѳ | ֹѴ | Ѷ | ||
| Ꙟ | Ꚏ | Ꚗ | Ꙥ | Ꙧ | Ꙣ | ||
| Ꙑ | Ꙭ | Ꙩ | ꙮ | ||||
| Digrafi ćirilice | |||||||
| Sva slova ćirilice | |||||||
Đerv (Ꙉ, ꙉ) je ćirilično slovo koje se koristilo u staroj ćirilici.[1]
Korišćen je u mnogim ranim srpskim spomenicima za predstavljanje zvukova /dʑ/ i /tɕ/ (moderni zvukovi ⟨Đ⟩ i ⟨Ć⟩).[2]
To je osnova modernih slova Ć i Đ.
Đerv se takođe često koristio u bosanskoj ćirilici, gde je to bilo zvanično korišćeno slovo. Kada se kombinovalo sa slovima N i L, predstavljalo je glasove /ɲ/ i /ʎ/ = ⟨Nj⟩ i ⟨Lj⟩.
Pravopisne reforme i oblikovanje slova Ć i Đ[uredi | uredi izvor]
Slovo Đ formirao je 1818. godine Vuk Stefanović Karadžić nakon nekoliko predloga za reformu đerva Lukijana Mušickog i Gligorija Geršića.[3] Međutim, slovo Ć (takođe zasnovano na osnovu slova đerv) prvi je upotrebio Dositej Obradović u direktnoj reformi slova đerv.[4][5]
Računarski kodovi[uredi | uredi izvor]
| Znak | Ꙉ | ꙉ | ||
|---|---|---|---|---|
| Naziv u Unikodu | VELIKO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV | MALO ĆIRILIČNO SLOVO ĐERV | ||
| Vrsta kodiranja | decimalna | heksadecimalna | decimalna | heksadecimalna |
| Unikod | 42568 | U+A648 | 42569 | U+A649 |
| UTF-8 | 234 153 136 | EA 99 88 | 234 153 137 | EA 99 89 |
| Numerička referenca znaka | Ꙉ | Ꙉ | ꙉ | ꙉ |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyrillic: Range: 0400–04FF” (PDF). The Unicode Standard, Version 6.0. 2010. str. 42. Arhivirano (PDF) iz originala 13. 5. 2011. g. Pristupljeno 2023-09-12.
- ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, p. 14-15. 1899.
- ^ Lalević, Miodrag S. (1953). Potsetnik iz srpskohrvatskog jezika i pravopisa: s pravopisnim i jezičkim savetnikom. Rad. str. 75. „Oblik mu je u Vukovoj azbuci dao pesnik Lukijan Mušicki”
- ^ Maretić, Tomislav. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika. 1899.
- ^ Campbell, George L.; Moseley, Christopher (2013-05-07). The Routledge Handbook of Scripts and Alphabets (na jeziku: engleski). Routledge. str. 85. ISBN 978-1-135-22296-3.
Vidi još[uredi | uredi izvor]