Cece muve

Cece muve; Vremenski raspon: Eocen - sadašnjost 34–0 Ma PreЄ Є O S D C P T J K Pg N
	Glossina morsitans
	Glosina morsitans
Naučna klasifikacija
Domen:	Eukaryota
Carstvo:	Animalia
Tip:	Arthropoda
Klasa:	Insecta
Red:	Diptera
Porodica:	Glossinidae; Theobald, 1903
Rod:	Glossina; Wiedemann, 1830
Grupe vrsta
	morsitans („savanske“ vrste); fusca („šumske“ vrste); palpalis („rečne“ vrste);
	Areal cece muva

Cece muve ili tik-tik muve (Glossinidae) su monogenerična porodica čiji jedini rod Glossina uključuje do 34 vrste. To su velike muve koje naseljavaju znatan deo srednje kontinentalne Afrike između Sahare i pustinje Kalahari.^[1]^[2]^[3] One se hrane krvlju kičmenjaka i primarni su biološki vektori tripanozoma, koji uzrokuju humanu bolest spavanja i životinjsku tripanozomijazu, takođe poznatu kao nagana. Termin cece obuhvata sve vrste roda Glossina, koje čine zasebnu porodicu Glossinidae.

Porodica cece muva je opsežno proučena zbog njene uloge u prenosu bolesti. Ove muve po pravilu imaju oko četiri generacije godišnje, i do 31 generaciju tokom njihovog celokupnog životnog veka.^[4]

Biologija[uredi | uredi izvor]

Biologija ce-ce muva relativno je dobro shvaćena. Ove muve su opširno proučavane zbog njihove medicinske, veterinarske i ekonomske važnosti. Njihovo proučavanje dosta je olakšano zbog toga što se lako mogu uzgajati u laboratoriji, te su relativno velike. Entomolozi su otkrili velik broj podataka o njihovoj morfologiji, anatomija, razviću i metabolizmu.

Morfologija[uredi | uredi izvor]

Ce-ce muva odvaja se od svoje majke tokom stadijuma treće instar larve, koji traje svega nekoliko sati, te to nikad nije proučavano izvan laboratorija. Prvo nastaje ličinka (crv). Potom dolazi faza kukuljice (lutke), kada je veličine 1 cm, te ima tvrdu ljusku^[5]. Sa stadijem kukuljice ce-ce muva završava poslednje dve faze ličinke.

Ce-ce muve su relativno veliki insekti, veličine od 0,5 do 1,5 centimetara^[5], te imaju prepoznatljiv oblik, po kojem se, iako postoje sličnosti između njih i nekih drugih insekata, mogu bez problema razlikovati od njih. Imaju veliku glavu, upečatljivo razdvojene oči, te neuobičajene antene s razgranatim dlačicama aristama. Prsni koš je poprilično velik, dok je abdomen kraći od krila.

Anatomija[uredi | uredi izvor]

Kao i kod drugih insekata, telo ove muve deli se na tri dela: glava, prsni koš i abdomen. Na glavi se nalaze velike oči, vidljivo razdvojene, svako oko na svoju stranu. Tu je takođe i prema napred proširen proboscis pričvršćen velikom izraslinom. Prsni koš je velik i načinjen od tri osnovna dela. Tri para nogu pričvršćena su za prsni koš, baš kao i dva krila. Abdomen je kratak, ali širok, te mu se zapremina tokom hranjenja drastično menja.

Unutrašnja anatomija ce-ce muve je poprilično tipična za sve insekte. Voljka je dovoljno velika da se prilagodi ogromnom povećanju veličine tokom hranjenja krvnim obrokom, kada postaje teška kao i on sam. Reproduktivni sistem odraslih ženki uključuje maternicu koja postaje dovoljno velika da može u sebi da drži ličinku trećeg instar stadijuma na kraju svake skotnosti.

Većina ce-ce muva su fizički jako vitalne. Kućne muhe vrlo se lako mogu ubiti samo jednim udarcem, a da se ubije ce-ce muva treba uložiti jako puno napora.

Genetika[uredi | uredi izvor]

Genom vrste Glossina morsitans je sekvenciran 2014. godine.^[6]

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Porodica cece muva pripada redu dvokrilaca (Diptera). U okviru ovog reda porodica je smeštena u natporodicu Hippoboscoidea, koja uključuje četiri porodice parazita koji se hrane krvlju.

Broj priznatih vrsta razlikuje se od klasifikacije do klasifikacije i ima ih do 34 vrste i podvrste.

Prema svim klasifikacijama sve cece muve smeštene su u jedan rod Glossina. Prema većini klasifikacija ovaj rod je jedini član porodice Glossinidae. Porodica je po pravilu smeštena u natporodicu Hippoboscoidea.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Rod Glossina je u većini klasifikacija podeljen na tri grupe vrsta na osnovu kombinacije bihejvioralnih, molekularnih i morfoloških karakteristika.^[7] Rod uključuje sledeće vrste:

„savanske“ vrste: (podrodmorsitans, prema nekim izvorima glossina):
- Glossina austeni (Newstead, 1912)
- Glossina morsitans Westwood, 1851
- Glossina pallidipes (Austen, 1903)
- Glossina swynnertoni (Austen, 1922)^[8]^[9] patr. of Swynnerton^[9]

„šumske” vrste: (podrod fusca, ranije austenia):
- Glossina fusca fusca (Walker, 1849)
- Glossina fuscipleuris (Austen, 1911)
- Glossina frezili (Gouteux, 1987)^[10]
- Glossina haningtoni (Newstead and Evans, 1922)
- Glossina longipennis (Corti, 1895)
- Glossina medicorum (Austen, 1911)
- Glossina nashi (Potts,1955)
- Glossina nigrofusca nigrofusca (Newstead, 1911)
- Glossina severini (Newstead, 1913)
- Glossina schwetzi (Newstead and Evans, 1921)
- Glossina tabaniformis Westwood, 1850
- Glossina vanhoofi (Henrard, 1952)

„rečne” vrste: (podrod palpalis, ranije nemorhina):
- Glossina caliginea (Austen, 1911)
- Glossina fuscipes (Newstead, 1911)
  - Glossina fuscipes fuscipes (Newstead, 1911)
  - Glossina fuscipes martinii (Zumpt, 1935)
  - Glossina fuscipes quanzensis (Pires, 1948)
- Glossina pallicera pallicera (Bigot, 1891)
- Glossina pallicera newsteadi (Austen, 1929)
- Glossina palpalis palpalis (Robineau-Desvoidy, 1830)
- Glossina palpalis gambiensis (Vanderplank, 1911)
- Glossina tachinoides Westwood, 1850

Evoluciona istorija[uredi | uredi izvor]

Fosilni glosinidi su poznati iz Florisant formacije u Severnoj Americi i Enspel Lagerstetu u Nemačkoj, koji datiraju iz kasnog eocena i kasnog oligocena, respektivno.^[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Rogers D.J., Hay S.I., Packer M.J. (1996). „Predicting the distribution of tsetse flies in West Africa using temporal Fourier processed meteorological satellite data”. Annals of Tropical Medicine and Parasitology. 90 (3): 225—241. PMID 8758138.
^ Farrar, Jeremy; Hotez, Peter; Junghanss, Thomas; Kang, Gagandeep; Lalloo, David; White, Nicholas J. (2013). Manson's Tropical Diseases (23rd izd.). Philadelphia: Saunders. str. 607. ISBN 978-0702051012.
^ M. Service, ur. (2001). Encyclopedia of Arthropod-Transmitted Infections of Man and Domesticated Animals. New York: Centre for Agriculture and Biosciences International. ISBN 9780851994734.
^ Cockerell, T. D. A. (1917). „A fossil tsetse fly and other Diptera from Florissant, Colorado”. Proceedings of the Biological Society of Washington. 30: 19—22.
^ ^a ^b A. M. Jordan (1986). Trypanosomaisis control and African rural development. London and New York: Longman.
^ International Glossina Genome Initiative: Attardo, G. M.; Abila, P. P.; Auma, J. E.; Baumann, A. A.; Benoit, J. B.; Brelsfoard, C. L.; Ribeiro, J. M. C.; Cotton, J. A.; Pham, D. Q. D.; Darby, A. C.; Van Den Abbeele, J.; Denlinger, D. L.; Field, L. M.; Nyanjom, S. R. G.; Gaunt, M. W.; Geiser, D. L.; Gomulski, L. M.; Haines, L. R.; Hansen, I. A.; Jones, J. W.; Kibet, C. K.; Kinyua, J. K.; Larkin, D. M.; Lehane, M. J.; Rio, R. V. M.; Macdonald, S. J.; Macharia, R. W.; Malacrida, A. R.; Marco, H. G.; Marucha, K. K.; Masiga, D. K.; Meuti, M. E.; Mireji, P. O.; Obiero, G. F. O.; Koekemoer, J. J. O.; Okoro, C. K.; Omedo, I. A.; Osamor, V. C.; Balyeidhusa, A. S. P.; Peyton, J. T.; Price, D. P.; Quail, M. A.; Ramphul, U. N.; Rawlings, N. D.; Riehle, M. A.; Robertson, H. M.; Sanders, M. J.; Scott, M. J.; Dashti, Z. J. S.; Snyder, A. K.; Srivastava, T. P.; Stanley, E. J.; Swain, M. T.; Hughes, D. S. T.; Tarone, A. M.; Taylor, T. D.; Telleria, E. L.; Thomas, G. H.; Walshe, D. P.; Wilson, R. K.; Winzerling, J. J.; Acosta-Serrano, A.; Aksoy, S.; Arensburger, P.; Aslett, M.; Bateta, R.; Benkahla, A.; Berriman, M.; Bourtzis, K.; Caers, J.; Caljon, G.; Christoffels, A.; Falchetto, M.; Friedrich, M.; Fu, S.; Gade, G.; Githinji, G.; Gregory, R.; Hall, N.; Harkins, G.; Hattori, M.; Hertz-Fowler, C.; Hide, W.; Hu, W.; Imanishi, T.; Inoue, N.; Jonas, M.; Kawahara, Y.; Koffi, M.; Kruger, A.; Lawson, D.; Lehane, S.; Lehvaslaiho, H.; Luiz, T.; Makgamathe, M.; Malele, I.; Manangwa, O.; Manga, L.; Megy, K.; Michalkova, V.; Mpondo, F.; Mramba, F.; Msangi, A.; Mulder, N.; Murilla, G.; Mwangi, S.; Okedi, L.; Ommeh, S.; Ooi, C.-P.; Ouma, J.; Panji, S.; Ravel, S.; Rose, C.; Sakate, R.; Schoofs, L.; Scolari, F.; Sharma, V.; Sim, C.; Siwo, G.; Solano, P.; Stephens, D.; Suzuki, Y.; Sze, S.-H.; Toure, Y.; Toyoda, A.; Tsiamis, G.; Tu, Z.; Wamalwa, M.; Wamwiri, F.; Wang, J.; Warren, W.; Watanabe, J.; Weiss, B.; Willis, J.; Wincker, P.; Zhang, Q.; Zhou, J.-J. (2014-04-24). „Genome Sequence of the Tsetse Fly (Glossina morsitans): Vector of African Trypanosomiasis (NIHMSID: NIHMS591386)”. Science. American Association for the Advancement of Science (AAAS). 344 (6182): 380—386. ISSN 0036-8075. PMC 4077534 . PMID 24763584. S2CID 206554402. doi:10.1126/science.1249656.
^ Krafsur, E.S. (2009). „Tsetse flies: Genetics, evolution, and role as vectors”. Infection, Genetics and Evolution. Elsevier. 9 (1): 124—141. ISSN 1567-1348. PMC 2652644 . PMID 18992846. S2CID 36305169. doi:10.1016/j.meegid.2008.09.010.
^ GBIF: Cece muve 5055987
^ ^a ^b Austen, E. E. (1922). „A New East African Tsetse-fly (Genus Glossina, Wied.), which apparently disseminates sleeping sickness”. Bulletin of Entomological Research. CUP. 13 (3): 311—315. ISSN 0007-4853. S2CID 86238434. doi:10.1017/s0007485300045417.
^ J. P. Gouteux (1987). „Une nouvelle glossine du Congo: Glossina (Austenina) frezili sp. nov. (Diptera: Glossinidae)”. Tropical Medicine and Parasitology. 38 (2): 97—100. PMID 3629143.
^ Wedmann, Sonja; Poschmann, Markus; Hörnschemeyer, Thomas (2010-03-01). „Fossil insects from the Late Oligocene Enspel Lagerstätte and their palaeobiogeographic and palaeoclimatic significance”. Palaeobiodiversity and Palaeoenvironments (na jeziku: engleski). 90 (1): 49—58. Bibcode:2010PdPe...90...49W. ISSN 1867-1608. doi:10.1007/s12549-009-0013-5 .

Literatura[uredi | uredi izvor]

Gerster, George (decembar 1986). „Tsetse”. National Geographic. sv. 170 br. 6. str. 814—833. ISSN 0027-9358. OCLC 643483454. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
Gooding, R.H.; Krafsur, E.S. (2005). „Tsetse genetics: Contributions to Biology, Systematics, and Control of Tsetse Flies”. Annual Review of Entomology. Annual Reviews. 50 (1): 101—123. ISSN 0066-4170. PMC 1462949 . S2CID 22834246. doi:10.1146/annurev.ento.50.071803.130443.
Maudlin, I., Holmes, P.H. & Miles M.A. (2004) "The Trypanosomiases" CAB International.
Buxton, P. (1955) The Natural History of Tsetse Flies: An Account of the Biology of the Genus Glossina (Diptera). London, UK: H.K. Lewis & Co.
Glasgow, J. (1963) The Distribution and Abundance of Tsetse International Series of Monographs on Pure and Applied Biology, No. 20. Oxford, UK: Pergamon Press.
Mulligan, H. & Potts, W. (1970) The African Trypanosomiases London, UK: George Allen and Unwin, Ltd.
Ford, J. (1971) The Role of the Trypanosomiases in African Ecology. Oxford, UK: Clarendon Press.
Leak, S. (1998) Tsetse Biology and Ecology: Their role in the Epidemiology and Control of Trypanosomiasis. New York, NY, USA: CABI Publishing. book site
McKelvey Jr., J. (1973) Man Against Tsetse: Struggle for Africa. Ithaca, NY, USA: Cornell University Press.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Programi i informacije za pomoć u planiranju i implementaciji operacija za cece kontrolu (jezik: engleski)
Program protiv Afričke tropanozomiaze Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. april 2021) (jezik: engleski)
PAN AFRICAN TSETSE AND TRYPANOSOMIASIS ERADICATION CAMPAIGN (PATTEC)
Tsetse in the Transvaal and Surrounding Territories - An Historical Review—Claude Fuller (Division of Entomology, 1923)
Leverhulme Trust Tsetse Research Network (LTTRN)
BITING FLIES - The NZI Trap
Distribution maps
„The vector (tsetse fly)”. World Health Organization. 2016-08-05. Arhivirano iz originala 29. 9. 2016. g. Pristupljeno 2020-12-04. CS1 održavanje: Format datuma (veza)
STRATEGIC REVIEW OF TRAPS AND TARGETS FOR TSETSE AND AFRICAN TRYPANOSOMIASIS CONTROL - Training in Tropical Diseases
„Insect of the Month (October): Tsetse fly, Glossina morsitans”. icipe (International Centre of Insect Physiology and Ecology). Pristupljeno 2021-10-09.

[1] Rogers D.J., Hay S.I., Packer M.J. (1996). „Predicting the distribution of tsetse flies in West Africa using temporal Fourier processed meteorological satellite data”. Annals of Tropical Medicine and Parasitology. 90 (3): 225—241. PMID 8758138.

[Manson-2] Farrar, Jeremy; Hotez, Peter; Junghanss, Thomas; Kang, Gagandeep; Lalloo, David; White, Nicholas J. (2013). Manson's Tropical Diseases (23rd izd.). Philadelphia: Saunders. str. 607. ISBN 978-0702051012.

[CABI-3] M. Service, ur. (2001). Encyclopedia of Arthropod-Transmitted Infections of Man and Domesticated Animals. New York: Centre for Agriculture and Biosciences International. ISBN 9780851994734.

[cockerell-4] Cockerell, T. D. A. (1917). „A fossil tsetse fly and other Diptera from Florissant, Colorado”. Proceedings of the Biological Society of Washington. 30: 19—22.

[Jordan-5] A. M. Jordan (1986). Trypanosomaisis control and African rural development. London and New York: Longman.

[Watanabe-et-al-2014-6] International Glossina Genome Initiative: Attardo, G. M.; Abila, P. P.; Auma, J. E.; Baumann, A. A.; Benoit, J. B.; Brelsfoard, C. L.; Ribeiro, J. M. C.; Cotton, J. A.; Pham, D. Q. D.; Darby, A. C.; Van Den Abbeele, J.; Denlinger, D. L.; Field, L. M.; Nyanjom, S. R. G.; Gaunt, M. W.; Geiser, D. L.; Gomulski, L. M.; Haines, L. R.; Hansen, I. A.; Jones, J. W.; Kibet, C. K.; Kinyua, J. K.; Larkin, D. M.; Lehane, M. J.; Rio, R. V. M.; Macdonald, S. J.; Macharia, R. W.; Malacrida, A. R.; Marco, H. G.; Marucha, K. K.; Masiga, D. K.; Meuti, M. E.; Mireji, P. O.; Obiero, G. F. O.; Koekemoer, J. J. O.; Okoro, C. K.; Omedo, I. A.; Osamor, V. C.; Balyeidhusa, A. S. P.; Peyton, J. T.; Price, D. P.; Quail, M. A.; Ramphul, U. N.; Rawlings, N. D.; Riehle, M. A.; Robertson, H. M.; Sanders, M. J.; Scott, M. J.; Dashti, Z. J. S.; Snyder, A. K.; Srivastava, T. P.; Stanley, E. J.; Swain, M. T.; Hughes, D. S. T.; Tarone, A. M.; Taylor, T. D.; Telleria, E. L.; Thomas, G. H.; Walshe, D. P.; Wilson, R. K.; Winzerling, J. J.; Acosta-Serrano, A.; Aksoy, S.; Arensburger, P.; Aslett, M.; Bateta, R.; Benkahla, A.; Berriman, M.; Bourtzis, K.; Caers, J.; Caljon, G.; Christoffels, A.; Falchetto, M.; Friedrich, M.; Fu, S.; Gade, G.; Githinji, G.; Gregory, R.; Hall, N.; Harkins, G.; Hattori, M.; Hertz-Fowler, C.; Hide, W.; Hu, W.; Imanishi, T.; Inoue, N.; Jonas, M.; Kawahara, Y.; Koffi, M.; Kruger, A.; Lawson, D.; Lehane, S.; Lehvaslaiho, H.; Luiz, T.; Makgamathe, M.; Malele, I.; Manangwa, O.; Manga, L.; Megy, K.; Michalkova, V.; Mpondo, F.; Mramba, F.; Msangi, A.; Mulder, N.; Murilla, G.; Mwangi, S.; Okedi, L.; Ommeh, S.; Ooi, C.-P.; Ouma, J.; Panji, S.; Ravel, S.; Rose, C.; Sakate, R.; Schoofs, L.; Scolari, F.; Sharma, V.; Sim, C.; Siwo, G.; Solano, P.; Stephens, D.; Suzuki, Y.; Sze, S.-H.; Toure, Y.; Toyoda, A.; Tsiamis, G.; Tu, Z.; Wamalwa, M.; Wamwiri, F.; Wang, J.; Warren, W.; Watanabe, J.; Weiss, B.; Willis, J.; Wincker, P.; Zhang, Q.; Zhou, J.-J. (2014-04-24). „Genome Sequence of the Tsetse Fly (Glossina morsitans): Vector of African Trypanosomiasis (NIHMSID: NIHMS591386)”. Science. American Association for the Advancement of Science (AAAS). 344 (6182): 380—386. ISSN 0036-8075. PMC 4077534 . PMID 24763584. S2CID 206554402. doi:10.1126/science.1249656.

[Krafsur-2009-7] Krafsur, E.S. (2009). „Tsetse flies: Genetics, evolution, and role as vectors”. Infection, Genetics and Evolution. Elsevier. 9 (1): 124—141. ISSN 1567-1348. PMC 2652644 . PMID 18992846. S2CID 36305169. doi:10.1016/j.meegid.2008.09.010.

[swyn-GBIF-8] GBIF: Cece muve 5055987

[Austen-1922-9] Austen, E. E. (1922). „A New East African Tsetse-fly (Genus Glossina, Wied.), which apparently disseminates sleeping sickness”. Bulletin of Entomological Research. CUP. 13 (3): 311—315. ISSN 0007-4853. S2CID 86238434. doi:10.1017/s0007485300045417.

[10] J. P. Gouteux (1987). „Une nouvelle glossine du Congo: Glossina (Austenina) frezili sp. nov. (Diptera: Glossinidae)”. Tropical Medicine and Parasitology. 38 (2): 97—100. PMID 3629143.

[11] Wedmann, Sonja; Poschmann, Markus; Hörnschemeyer, Thomas (2010-03-01). „Fossil insects from the Late Oligocene Enspel Lagerstätte and their palaeobiogeographic and palaeoclimatic significance”. Palaeobiodiversity and Palaeoenvironments (na jeziku: engleski). 90 (1): 49—58. Bibcode:2010PdPe...90...49W. ISSN 1867-1608. doi:10.1007/s12549-009-0013-5 .

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

Normativna kontrola
Državne	Francuska BnF podaci Izrael Sjedinjene Države Japan Češka
Ostale	Enciklopedija Britanika