Eocen

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
(preusmereno sa Eocen)

Eocen (od starogrčkih reči ἠώς-ēṓs = zora i καινός= nova; nova zora) je geološka epoha u eri kenozoika, trajao je od 56 do 33,9 miliona godina. Naziv simboliše pojavu nove faune koja se razvila u ovoj epohi.

Epoha eocena poznata je kao „mezonumulitik” jer se u njoj naglo razvijaju Numuliti. Trajao je oko 20 miliona godina. Biljne vrste iz mezozoika izumiru, a zastupljene su porodice žbunastih tropskih biljnih zajednica: Proteacea, Amentacea, a najzastupljeniji su rodovi Eucalyptus i palme (Cocos, Phoenix). Zajednice umerenog pojasa su još uvek retke (Quercus i Pinus). Sisari se snažno razvijaju, javljaju se prvi predstavnici konja visine vuka, prvi jeleni, tapiri, volovi i prvi torbari i mesožderi. U morima žive numuliti, puževi, školjke od kojih neki i danas žive u tropskim morima.

Eocen je na osnovu sedimenata u Paratetisu bio podeljen na donji, srednji i gornji eocen. U eocenu se javljaju dve oblasti razvića: severni (u oblasti Severnog i Aralsko-turkestanskog mora) i južni (preostali deo Tetisa). U severnom delu sedimenti su predstavljeni peskovima, krečnjacima, peščarima i laporcima. Za vreme eocena Tetis pokriva i veće delove Evrope. Eocenski sedimenti učestvuju u građi Jadranskog primorja. U donjem eocenu taloženi su milolski krečnjaci, u srednjem alveolinski, a u srednjem i gornjem numulitski krečnjaci.

Alpska orogeneza se nastavlja pojačano. U eocenu se odvija pirinejska faza, kao jedna od najznačajnijih tokom orogeneze. Tokom ove faze najznačajnija ubiranja su u Pirinejima. Tetis plavi prostore na jugu Evrope i širi se prema severu do Češke mase, Karpata, Kavkaza i preko Provansalskog zaliva povezuje se sa Severnim morem. Magmatizam je oživeo kao i vulkanizam u Severozapadnoj Evropi. Tetis je naglo uvećan prema severu. U Evropi se i dalje održava Severno more, koje je na istoku povezano sa Aralsko-turkestanskim morem, a Provelinskim zalivom i sa Tetisom. U rasporedu kontinenata nema većih promena. Kontinenti južne hemisfere uobličuju svoje konture. Pirinejskom fazom snižene su i raščlanjene neke planine nastale laramijskom fazom. Denudacija i erozija su smanjene. Reke Evrope usmerene su ka Severnom moru, reke severne i južne Amerike prema Atlantskom okeanu, a reke Azije ka Aralsko-turkestanskom moru i Velikom okeanu. Klima je azonalna i promenljiva. Vegetacija ukazuje na vlažnu i toplu klimu. Od mineralnih sirovina najčešći su kaustobioliti, nafta i ugalj (Rumunija, Albanija, Ekvador, Peru, Teksas...)

Podela[uredi | uredi izvor]

Eocen je epoha paleogena i prema ICS deli se na četiri veka: priabonij, bartonij, lutetij i ipresij.[1]

Paleogen
Perioda Epoha Vek Početak (Ma) Kraj (Ma)
Paleogen
Oligocen Hatij 27,82 23,03
Rupelij 33,9 27,82
Eocen Priabonij 37,71 33,9
Bartonij 41,2 37,71
Lutetij 47,8 41,2
Ipresij 56,0 47,8
Paleocen Tanetij 59,2 56
Selandij 61,6 59,2
Danij 66,0 61,6

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „International Stratigraphic Chart v2018/08”. International Commission on Stratigraphy. Pristupljeno 24. 3. 2021. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]