Đenovska tvrđava, Sudak

Đenovska tvrđava
Đenovska tvrđava
	Toranj Đenovska tvrđava
Opšte informacije
Mesto	Sudak, Krim Ukrajina
Vrsta spomenika	Zamak
Vreme nastanka	13. -14. vijek

Đenovska tvrđava je tvrđava u gradu Sudaku (Krim , Ukrajina ), koju su podigli Đenovljani od 1371. do 1460. godine. Tvrđava se nalazi na drevnom koralnom grebenu, koji je konusna planina (Kiz-Kulle-Burun, ili Kriposna), u blizini Sudatskog zaliva Crnog mora. Površina tvrđave je skoro 30 hektara.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Prva utvrđenja na mjestu srednjovjekovne Sugdeje (uvala u blizini sela Ujutne) podigli su Rimljani u prvoj trećini 15. vijeka.^[1] To su bila dva moćna lokalna utvrđenja — četvrtaste kule-„burgovi“^[2] — koja su dominirala akvatorijom zaliva i takođe kontrolisala brodsku luku; naselje vikus, i dio obale ispod planine Genevez-Kaja. Od naziva glavnog grada (latinski jezik – „Suggestu“) potiče i naziv srednjovekovne Sugdeje, a kasnije i savremenog grada Sudaka.^[3].

Sredinom 7. vijeka Sugde su zauzeli Hazari, a opet Vizantinci u 10.-12. vijeku. U 13. vijeku Sugdea postaje centar mletačke kolonije, ali su Đenovljani postepeno potisnuli svoje rivale sa Krima. 1365 zauzeli su Soldaju (đenovljanski naziv za smuđa), a zatim i cijelu južna obala. Većina zgrada Sudačke tvrđave koje su preživjele do danas pripadaju đenovskom periodu, pa se zato i zove "Đenovska".

Godine 1475. trupe osmanskog sultana iskrcale su se na obalu u blizini tvrđave. Shvatili su da je tvrđava neosvojiva, pa su se odlučili za prevaru. Uz pomoć katapulta, leševi, prerušeni u umrle od kuge, bacani su preko zidina tvrđave. Niko se nije usudio da ih očisti, počela je panika u gradu. Konzul sa najamničkom vojskom je pobjegao morem, a stanovnici tvrđave odlučili su da se predaju na milost i nemilost osvajača i otvorili kapije. Istog dana poklano je cjelokupno stanovništvo grada-tvrđave. Nakon pada Sudačke tvrđave i Krim je postao dio Osmanskog carstva i njima je upravljao osmanski guverner sultana.

Poslije zauzimanja Krima od strane Ruske imperije, ovde je smješten Kirilov puk, a po nalogu Grigorija Potemkina podignute su 2 kasarne (7, 27), čije su ruševine sačuvane. Ispred jednog su bila 2 topa od livenog gvožđa, koje su ruske trupe napustile kao beskorisna.

Tvrđava je stajala vijekovima. Bio je neranjiv za prirodne elemente, jer je kamenje zgrada bilo pričvršćeno posebnim rastvorom koji je imao elastičnost, tako da se njegovi zidovi nisu plašili zemljotresa. Ljudi su ga uništili, razvukli kao građevinski materijal za svoje zgrade.

Šezdesetih godina prošlog vijeka pokušano je da se tvrđavi vrati prvobitni izgled. Mnogo posla je urađeno, ali nije završeno. Vremenom se srušio jedan od zidova koji su izgradili sovjetski graditelji.

Opis okoline Đenovske tvrđave, druge atrakcije Sudaka[uredi | uredi izvor]

Grad je imao stambene zgrade, magacine, hramove, mehane i službene ustanove. Unutar same tvrđave sačuvano je nekoliko objekata iz različitih istorijskih perioda. Ovo je pravougaona cisterna (5) i kružni bazen (13) — podzemno skladište vode, skladište namirnica (6), hram sa arkadom (14):

pravougaona cisterna je zgrada za skladištenje vode u slučaju suše ili opsade. Kapacitet 185 m³. Voda se do cisterne dovodila kroz akvadukte (keramičke cevi) sa izvora na padinama planine Perčem 3 km severno od tvrđave. Sagrađena je 1375. godine pod đenovskim konzulom Lodiziom di Montaldom. Zidovi cisterne su postavljeni na temelju izgrađenom tokom hazarskog perioda u 9. vijeku;
u istočnom dijelu tvrđave nalazi se džamija Padišah Džami. Vjerovatno su ga sagradili Turci Seldžuci 20-ih godina 13. vijeka. Zatim je pretvorena u pravoslavnu crkvu, a potom od Đenovljana u katoličku crkvu. Nakon osvajanja Sudaka od strane Osmanlija, ponovo je pretvorena u džamiju. Posle zauzimanja Krima od strane Rusije, ovde su se sukcesivno nalazile pravoslavna vojska i Jermenska katolička crkva, kao i Njemačka crkva. Sada postoji istorijski i arheološki muzej.

Ostava za hranu
Pravougaona cisterna
Camija Padišah Džami

Značaj i status[uredi | uredi izvor]

Đenovska tvrđava u Sudaku, na Krimu ima veliki značaj. Ona ima status baštine i upisana je u Državni registar nepokretnih spomenika Ukrajine, Objekat preliminarne liste svjetske baštine Uneska i objekat kulturnog nasleđa Ruske Federacije federalnog značaja.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Konzulov zamak
Osmatračnica
Ruševine polukružnog tornja
Ugaona kula
Đorđev toranj
Vodena cisterna
Džamija Kami Padiša
Crkva Dvanaest Apostola
Ostaci crkve
Ostaci ruskih baraka
Heraldika
Panorama Đenovske tvrđave

Reference[uredi | uredi izvor]

^ O.V., Vus, (2013). „Primorskie castella tumultaria Sudaka v kontekste voenno-inženernoй praktiki rimlяn v Krыmu v IV veke” (na jeziku: ruski). Vus O. V. Primorskie castella tumultaria Sudaka v kontekste voenno-inženernoй praktiki rimlяn v Krыmu v IV veke // ‛Pωμαĩος: sbornik stateй k 60-letiю prof. S. B. Soročana (Narteks. Byzantina Ukrainensia. – T. 2) / Sost. A. N. Domanovskiй. – Harьkov: Maйdan, 2013. – S. 102-115. Arhivirano iz originala 2 grudnя 2017. g. Pristupljeno 2017-05-16. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |archive-date= (pomoć)
^ Vus, O. V.; Soročan, S. B. (2021). Rannevizantiйskie burgi na poberežьe Tavriki i Evropeйskogo Bospora (k voprosu o voennom prisutstvii rimlяn v Юgo-Vostočnom Krыmu v IV—VI vv.). 9 (Vizantiйskaя mozaika: Sbornik publičnыh lekciй Эllino-vizantiйskogo lektoriя pri Svяto-Panteleimonovskom hrame izd.). Harьkov: Maйdan. str. 178—183. ISBN 978-966-372-833-9.
^ Vus, O. V.; Soročan, S. B. (2021). Rannevizantiйskie burgi na poberežьe Tavriki i Evropeйskogo Bospora (k voprosu o voennom prisutstvii rimlяn v Юgo-Vostočnom Krыmu v IV—VI vv.). 9 (Vizantiйskaя mozaika: Sbornik publičnыh lekciй Эllino-vizantiйskogo lektoriя pri Svяto-Panteleimonovskom hrame izd.). Harьkov: Maйdan. str. 186—188. ISBN 978-966-372-833-9.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Baranov I. A. Periodizaciя oboronitelьnыh sooruženiй Sudakskoй kreposti // Severnoe Pričernomorьe i Povolžьe vo vzaimootnošeniяh Vostoka i Zapada v XII—XVI vekah. — Rostov-na-Donu, 1989. — S. 48–49.
Vus O. V. Primorskie castella tumultaria Sudaka v kontekste voenno-inženernoй praktiki rimlяn v Krыmu v IV veke // ‛Pωμαĩος: sbornik stateй k 60-letiю prof. S. B. Soročana (Narteks. Byzantina Ukrainensia. — T. 2) / Sost. A. N. Domanovskiй. — Harьkov: Maйdan, 2013. — S. 102—115.
Vus O. V., Soročan S. B. Rannevizantiйskie burgi na poberežьe Tavriki i Evropeйskogo Bospora (k voprosu o voennom prisutstvii rimlяn v Юgo-Vostočnom Krыmu v IV—VI vv.) // Vizantiйskaя mozaika: Sbornik publičnыh lekciй Эllino-vizantiйskogo lektoriя pri Svяto-Panteleimonovskom hrame / Red. prof. S. B. Soročan; sost. A. N. Domanovskiй. — Vыp. 9. — Harьkov: Maйdan, 2021. — S. 162—198. — (Narteks. Byzantina Ukraniensia. Supplementum 9). — ISBN 978-966-372-833-9.
Gavrilenko O. A., Sіvalьnьov O. M., Cibulьkіn V. V. Genuezьka spadщina na terenah Ukraїni; etnoderžavoznavčiй vimіr. — Harkіv: Točka, 2017.— 260 s. — ISBN 978—617—669—209—6
Džanov A. V. Sugdeя v III—VII vv. // Sugdeйskiй sbornik. — K., 2004. — Vыp. 1. — S. 49–50.
Lopušinskaя E. I. Krepostь v Sudake. — Kiїv: Budіvelьnik, 1991.
Soročan S. B. O položenii i statuse Sugdei v VI—IX vv. // Drevnosti 2006—2008. Harьkovskiй istoriko-arheologičeskiй ežegodnik. — Vыp. 7. — Harьkov: OOO «NTMT», 2008. — C. 108—124.
Žarkih M. І. Sudacьka fortecя, Genuezьka fortecя Arhivirano 2017-01-04 na sajtu Wayback Machine // Šablon:EІU
Žarkih M. І. Sudacьkiй zapovіdnik Arhivirano 2017-01-04 na sajtu Wayback Machine // tam že, s.887

[1] O.V., Vus, (2013). „Primorskie castella tumultaria Sudaka v kontekste voenno-inženernoй praktiki rimlяn v Krыmu v IV veke” (na jeziku: ruski). Vus O. V. Primorskie castella tumultaria Sudaka v kontekste voenno-inženernoй praktiki rimlяn v Krыmu v IV veke // ‛Pωμαĩος: sbornik stateй k 60-letiю prof. S. B. Soročana (Narteks. Byzantina Ukrainensia. – T. 2) / Sost. A. N. Domanovskiй. – Harьkov: Maйdan, 2013. – S. 102-115. Arhivirano iz originala 2 grudnя 2017. g. Pristupljeno 2017-05-16. Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |archive-date= (pomoć)

[2] Vus, O. V.; Soročan, S. B. (2021). Rannevizantiйskie burgi na poberežьe Tavriki i Evropeйskogo Bospora (k voprosu o voennom prisutstvii rimlяn v Юgo-Vostočnom Krыmu v IV—VI vv.). 9 (Vizantiйskaя mozaika: Sbornik publičnыh lekciй Эllino-vizantiйskogo lektoriя pri Svяto-Panteleimonovskom hrame izd.). Harьkov: Maйdan. str. 178—183. ISBN 978-966-372-833-9.

[3] Vus, O. V.; Soročan, S. B. (2021). Rannevizantiйskie burgi na poberežьe Tavriki i Evropeйskogo Bospora (k voprosu o voennom prisutstvii rimlяn v Юgo-Vostočnom Krыmu v IV—VI vv.). 9 (Vizantiйskaя mozaika: Sbornik publičnыh lekciй Эllino-vizantiйskogo lektoriя pri Svяto-Panteleimonovskom hrame izd.). Harьkov: Maйdan. str. 186—188. ISBN 978-966-372-833-9.

[1]

[2]

[3]