Jadova
| Jadova | |
|---|---|
 Kotlina - izvor rijeke Jadove | |
 Mapa rijeke Jadove | |
| Opšte informacije | |
| Dužina | 41 km |
| Plovnost | nije plovna |
| Vodotok | |
| Izvor | Gornja Ploča 44° 27′ 36.2″ N 15° 40′ 25.4″ E / 44.460056° S; 15.673722° I |
| V. izvora | 640 m |
| Ušće | Rijeka Lika 44° 32′ 36.6″ N 15° 25′ 39.2″ E / 44.543500° S; 15.427556° I |
| V. ušća | 555 m |
| Geografske karakteristike | |
| Država/e |  Hrvatska |
| Oblast | Lika |
| Pritoke | Mutilić, Grabovac, Kovačica, Pločica |
| Reka na Vikimedijinoj ostavi | |
Rijeka Jadova je rijeka u Lici, u Republici Hrvatskoj. Izvire u Gornjoj Ploči, a ulijeva se u rijeku Liku kod Kulice.
Odlike[uredi | uredi izvor]
U Gornjoj Ploči iz malog planinskog jezera, podno Pločanskog klanca, izvire rijeka Jadova, najveća pritoka rijeke Like. Dužina rijeke Jadove je 41,2 km. Izvire na nadmorskoj visini od 640 m.[1] U samoj Ploči rijeka teče krivudavo u smjeru juga i zamočvaruje okolno zemljište između sela Ploča i Vranik gdje naglo mijenja smjer prema sjeverozapadu obavijajući selo Ploča i dalje teče prema Donjoj Ploči i Mogoriću. Putujući svojim riječnim tokom kroz ravno Bjelopolje i sjevernim rubnim dijelom Ličkog polja, od istoka prema zapadu, Jadova povezuje Ploču sa selima: Mogorić, Pavlovac, Zavođe, Vrebac i Barlete, a kod Kulice utječe u rijeku Liku.
Uz izvorno jezero, u Jadovu utječu potoci sa sjevera iz Srednje Gore, a iz Mutilić sela se u nju ulijeva potok Mutilić. U selu Vranik u Jadovu se ulijeva potok Grabovac. Na području mogorićkog atara u Jadovu utiču potoci Kovačica i Pločica. Kovačica je osjetno bogatija vodom od Pločice. Na sjevernom dijelu Jadove, ispod Sredogorja, javljaju se izvori čija se voda sliva prema Jadovi. Oni su, međutim, kratkog toka i u sušama većina presušuje. Kada su padavine obilnije i visok vodostaj, Jadova ima puno vode, ali u sušnijim razdobljima, njen vodostaj je vrlo nizak, zato i nosi poznati epitet Jaruga.
Naziv[uredi | uredi izvor]
Ime je vjerovatno dobila po jednom od narodnih predanja. Za vrijeme turske vladavine Pločom, odnosno Likom, beg Alaga Vrebo je imao sina, koji je često odlazio na obalu rijeke. Jednog dana nesrećni dječak se utopio. Njegova majka je, navodno, svakog dana odlazila do rijeke i stalno plakala i jadikovala (jadovala). Tako je po njenom jadovanju rijeka i dobila današnje ime — Jadova. Takođe, po narodnom predanju ova rijeka se u dalekoj prošlosti zvala Milava. Pločani, kao i mještani sela kroz koja i protječe, češće je zovu Jaruga, nego Jadova. Jaruga je zovu jer za vrijeme ljetnih sušnih perioda u njoj nema vode.
Ribe Jadove[uredi | uredi izvor]
Jadova je poznata po dvije endemske vrste riba koje ima samo u Jadovi. To su Jadovski Pijor i Vijun poznat u selu pod imenom Cijuk zato što cijuče kad se izvadi iz vode. Tu je još bila i potočna pastrva, danas je skoro istrebljena, možda se još nađe po koji primjerak. Od ostalih vrsta koje su naseljene su Sunčanica, Karas, Linjak, Klen, Žutooka, Crvenperka, Šaran i možda po koja Kalifornijska Pastrva. Nekada je bilo i rakova.[2]
Jadovski vijun (lat. Cobitis jadovensis) otriven je 2006. godine u rijeci Jadovi, pritoci rijeke Like. Živi u izolovanom staništu posebno osjetljivom na ljudski uticaj. Vijun iz Jadove je mala riba, duga je do 10 cm vitkog izduženog tijela. Tijelom dominiraju nizovi uzdužnih pjega. Živi samo u ovoj rijeci. Za sušnog razdoblja preživljava u podzemlju.[3]
U rijeci Jadovi u Ploči živi endemski jadovski pijor ili gaovica (lat. Phoxinellus jadovensis), gdje je i otkriven. Postoji i krbavski pijor (lat. Phoxinellus krbavensis) otkriven je u Vukovoj izvor — pećini na području Krbavskog polja. Pijori su dugački od 7 do 10 cm i nastanjuju uska područja u slivovima dinarskih rijeka, mahom jadranskog sliva. Oba su, kao i sve gaovice, relikti, tj. preživjele su geološke i klimatske promjene tokom serije ledenih doba prije nekoliko stotina hiljada godina. Te su ih promjene ograničile na usko područje krških rijeka, a najveći dio godine provode u podzemnim vodama s kojima su te rijeke u vezi. Ključni dio života provodile su u sezonskim blatima koja nastaju od potapanja krških polja. Izgradnje hidrocentrala i vještačkih jezera uveliko su onemogućile prirodni krug života gaovica.[4]
Zbog ljetnih suša i presušivanja rijeke mnoge vrste izumiru, a ljeta postaju sve sušnija i toplija.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Vodeni resursi”. Lovinac. Pristupljeno 3. 7. 2013.
- ^ „Ribe Jadove”. Pristupljeno 31. 10. 2012.
- ^ „Biološka raznolikost”. Pristupljeno 31. 10. 2012.
- ^ „Zelene novosti”. Endemske vrste riba u Lici. Arhivirano iz originala 12. 6. 2007. g. Pristupljeno 31. 10. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Ploča Lika: Jadova Arhivirano na sajtu Wayback Machine (16. oktobar 2016) (jezik: srpski)