Jankovići (porodica)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jankovići
Država Srbija
Zvanja član Praviteljstvujuščeg sovjeta
Osnivač porodice Janko Đurđević
Poreklo Konjska, smedervska nahija
Nacionalnost Srpska
Današnji potomci

Jankovići, ranije Đurđevići vode poreklo od Janka Đurđevića člana Praviteljstvujuščeg sovjeta za smederevsku nahiju i člana Velikog zemaljskog suda (Vrhovnog suda) i njegovog sina Pauna Jankovića zastupnika kneževskog predstavnika (vd. predsednika) 6. vlade Srbije.

Janko Đurđević, član Sovjeta[uredi | uredi izvor]

Janko Đurđević bio je član Praviteljstvujuščeg sovjeta za Smederevsku nahiju od 1805. godine i član Velikog zemaljskog suda (Vrhovnog suda) od 1811. Savetovao je Karađorđa da ipak poštedi život kumu Milošu Obrenoviću, tadašnjem vojvodi, iako je priznao da je učestvovao u zaveri protiv Karađorđa. Janko Đurđević je rodom bio iz sela Konjska, koje je kasnije nazvano Mihajlovac, u Podunavskoj knežini Smederevske nahije.

Paun Janković, zast. kneževskog predstavnika[uredi | uredi izvor]

Paun Janković, sin Janka Đurđevića, zastupnik kneževskog predstavnika (vd. predsednik) 6. vlade Srbije, (od 26. 4. 1840), školovao se u Rusiji, knjaz Miloš ga je zvao „baćuška“ skraćeno „baća“, što je Paunu Jankoviću postao nadimak. Imao je sina Đuru, i kćerke Mariju i Spaseniju. Jedna od kćerki bila je udata za Moju agenta brodarskog austrijskog društva u Smederevu.

Đura P. Janković[uredi | uredi izvor]

Đura P. Janković, sin Pauna Jankovića, studirao je na Velikoj školi i potom medicinu u Gracu i Beču. Bio je pesnik i prevodilac. Đura Herveg umro je mlad u 24 godini života 1875. godine. Imao je ožiljke na licu od dvoboja na kojima je učestvovao.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]