Јежева кућица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ježeva kućica
AutorBranko Ćopić
ZemljaJugoslavija
JezikSrpskohrvatski jezik
Žanr / vrsta deladečija literatura
Izdavanje
IzdavačNovo pokolenje
Datum1949.
Broj stranica20
Tip medijatvrde

Ježeva kućica je književno delo za decu, autora Branka Ćopića, nastala 1949. godine. Ona je ujedno i jedno od njegovih najpoznatijih dela i čita se kao lektira u prvom razredu osnovne škole. Delo Ježeva kućica je definisano kao pesma ili basna u stihu. Delo je epsko-lirskog književnog roda.[1]

Glavni junak dela je Ježurka Ježić koji je predstavljen kao vrstan lovac koji jako ceni svoj skroman dom i hrabar je da brani svoj stav i kad ostali ne misle tako i rugaju mu se. Pored njega, junaci basne su lisica Mica, vuk, medved i divlja svinja. Poruka dela je da treba voleti i ceniti svoju kuću ili zemlju, bez obzira kakva je ona.

Branko Ćopić je naveo kako je ovo delo namenjeno "deci i osetljivima". To je basna za decu koja obiluje simbolima i važnim osobinama likova.[1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Opisuje se život Ježurke Ježića kome jednog dana stiže pismo od lisice sa pozivom na gozbu u njenom domu. Jež odlazi kod lisice na ručak i pozdravlja je svečanom zdravicom, nakon čega je usledio divan i obiman ručak. Kad je pao mrak, jež je izjavio da mora da ode kući, na šta ga lisica stane ubeđivati da prenoći kod nje. Jež odbija da ostane rečima da mu je draži njegov dom:

Kućice moja, najlepši raju!

Odlaskom ježa, lisica se zapita zašto li jež toliko voli svoju kuću, ubeđena da mora da on živi u bogatoj kući. Odlučuje da ga prati i sazna zašto on tako čezne za svojom kućom. Prateći ježa, lisica nailazi na vuka, medveda i divlju svinju. Svako od njih ima svoje asocijacije kuda se lisica uputila, da je videla ovcu, jezero meda, odnosno mesto na kome se dobro jede. Lisica svima objašnjava da je odlučila da prati ježa i oni joj se pridružuju na putu. Stigavši do ježeve kućice, svi ostaju razočarani njegovom kućom, dok jež srećan objašnjava:

Ma kakav bio moj rodni prag,

on mi je ipak mio i drag.

Lisica shvata zašto jež ceni svoj dom, dok mu se preostale tri životinje rugaju. Priča se završava tužnom sudbinom tri životinje, dok Ježurka Ježić nastavlja da živi svoj jednostavan život.[2]

Adaptacija[uredi | uredi izvor]

Slikovnica Ježeva kućica je nastala 1957. godine, a oslikao ju je Vilko Gliha Selan. Slikovnica je dostigla veliku popularnost u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, sa reizdanjima i iz 2015. godine.[3]

Predrag Bjelošević je dramatizovao književno delo za dečiji teatar[4]. Delo se već godinama izvodi u raznim dečijim pozorištima na ovim prostorima.

Delo je 2014. godine u Vrbasu doživelo i premijeru kao dečija opera u kojoj su učesnici bila isključivo deca. Muziku za operu su iskomponovale Isidora Nedović i Zorica Pejić.[5] U prevodu na engleski jezik delo je izvedeno kao dečija opera premijerno 2012. godine u Londonu, a izvodili su je delom odrasli glumci, a delom deca. Delo je najpre prevedeno na engleski jezik od strane Suzan Kertis pod nazivom Hedgehog’s Home, a u operu ga je pretvorila Emili Leder u saradnji sa sopranistkinjom Elinor Moran.[6]

Naredne godine hrvatsko-kanadska autorka Eva Cvijanović započela je koprodukciju ovog dela u kratkometražni animirani film. Snimanje je započeto u Zagrebu i očekuje se da film bude završen 2016. godine.[7] Na filmu sarađuju Rade Šerbedžija, Darko Rundek i Tim Alen.[8]

Na kulinarskoj emisiji u Hrvatskoj 2016. godine, jelo mariniranog vepra je predstavljeno pod nazivom Ježeva kućica. [9]

Nekoliko predškolskih ustanova u Srbiji i Bosni i Hercegovini nose naziv Ježeva kućica po ovom delu Branka Ćopića.

Politički uticaji[uredi | uredi izvor]

Zbog političke situacije devedesetih godina prošlog veka, Ježeva kućica je izbačena iz spiska lektira u Hrvatskoj zbog nacionalnosti Branka Ćopića, ali je jedna štamparija ipak izdavala ovo njegovo delo, doduše bez navođenja imena autora na koricama. Predlagano je prevođenje Ježeve kućice na hrvatski jezik.[10]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]