Pređi na sadržaj

Језерска златовчица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zlatovčica jezerska
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
S. alpinus
Binomno ime
Salvelinus alpinus
Linnaeus, 1758

Zlatovčica jezerska (lat. Salvelinus alpinus), je migraciona slatkovodna riba koja pripada familiji Salmonidae

  • Latinski naziv: Salvelinus alpinus
  • Lokalni nazivi: Zlatovčica jezerska
  • Maks. dužina: 75 cm
  • Maks. masa: 10 kg
  • Vreme mresta: od oktobra do januara

Opis i građa[uredi | uredi izvor]

Zlatovčica jezerska na telu ima nepravilno i retko raspoređene fleke – mrlje rozikaste boje. leđa su joj zelenkastocrne boje, a spuštajući se prema bokovima, boja se preliva u srebrnkastu. Trbuh je beo. Zlatovčica jezerska ima vrlo sitnu krljušt koja čvrsto naleže na telo, pa je teško uočljiva. Obod – rub grudnih, trbušnih, kao i podrepnih peraja je bele boje. U periodu mresta boja se malo menja – postaje za nijansu tamnija.

Navike, stanište, rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Zlatovčica jezerska je stanovnik mora koji u periodu mresta migrira u slatke vode, mada na Balkanu postoje i tipično slatkovodne forme – nemigracione, i one su naseljene u Bohinjskom i Velikom Plivskom jezeru. Zlatovčica jezerska je tipični stanovnik hladnih i čistih, kiseonikom veoma bogatih voda. U Srbiji se mlađ ove vrste uzgaja u mrestilištima, a zatim pušta u jezera i vodene akumulacije u kojima su povoljni uslovi za njen dalji razvoj.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Zlatovčica jezerska polno sazreva od 3 do 5 godina. Mresti se na šljunkovitom ili peskovitom dnu jezera, u periodu od oktobra do januara. Uz samu obalu, u plićaku, polaže 3 000 do 6000 jaja, koja u prečniku imaju oko 5 mm. Razvoj embriona u jajnim opnama, u zavisnosti od vremenskih prilika, traje oko dva meseca (65 do 72 dana).

Literatura[uredi | uredi izvor]