Jezička industrija
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova na Filološkom fakultetu u Beogradu. Datum unosa: oktobar — decembar 2020. Ova grupa studenata uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Jezička industrija je delatnost posvećena olakšavanju višejezične komunikacije, usmene i pisane. Prema Generalnom direktoratu za prevođenje Evropske komisije, jezička industrija obuhvata delatnosti prevođenja, usmenog prevođenja, titlovanja i sinhronizacije, globalizaciju softvera i veb stranica, razvoj alata za jezičke tehnologije, organizaciju međunarodnih konferencija, nastavu jezika i jezičko savetovanje. [1]
Prema Kanadskom udruženju jezičke industrije, ovaj sektor obuhvata prevođenje (sa usmenim prevođenjem, titlovima i lokalizacijom), jezičku obuku i jezičke tehnologije. [2]
Evropsko udruženje jezičke industrije ograničava sektor na prevođenje, lokalizaciju, internacionalizaciju i globalizaciju. [3]
Stariji, možda zastareli stav ograničava jezičku industriju na računarsku obradu jezika [4] i svrstava je u industriju informacionih tehnologija.
Novi stav proširuje ovaj sektor tako da on uključuje i uređivanje za autore koji pišu na drugom jeziku - posebno engleskom - radi međunarodne komunikacije. [5]
Usluge[uredi | uredi izvor]
- Prevođenje
- Uređivanje za autore: autorsko uređivanje
- Uređivanje za izdavače, npr. uređivanje teksta, korektura (uključujući i kompjuterski potpomognutu lekturu ), razvojno uređivanje
- Usmeno prevođenje jezika
- Jezičko obrazovanje
- Razvoj alata za računarski potpomognuto prevođenje
- Ekscerpcija terminologije
- Lokalizacija jezika
- Lokalizacija softvera
- Mašinsko prevođenje
Osobe koje olakšavaju višejezičnu komunikaciju nudeći individualizovane usluge - prevođenje, usmeno prevođenje, uređivanje ili podučavanje jezika - nazivaju se jezičkim stručnjacima.
Razvoj[uredi | uredi izvor]
Prevod kao delatnost postoji bar otkad je čovečanstvo pre milenijuma počelo da razvija trgovinu ; tako da, ako uključimo i usmeno prevođenje, nije preterano reći da je poreklo jezičke industrije starije od porekla pismenog jezika.
Komunikaciona industrija se brzo razvijala nakon dostupnosti Interneta. Dostignuća u industriji uključuju sposobnost brzog prevođenja dugih tekstova na mnoge jezike. Ovo je stvorilo nove izazove u poređenju sa tradicionalnim aktivnostima prevodilaca, kao što je osiguranje kvaliteta. Postoje različiti standardi kvaliteta, kao što su ISO 17100 Međunarodne organizacije za standardizaciju (koji se koristi u Evropi), CAN CGSB 131.10-2017 u Kanadi [6] i ASTM F2575-14 u SAD-u. [7]
U istraživanju koje je naručio Generalni direktorat za pismeno prevođenje EK procenjeno je da je vrednost jezičke industrije u evropskim državama članicama u 2008. godini iznosila 8,4 milijarde evra. [8] Najveći deo - 5,7 milijardi evra - pripisan je aktivnostima pismenog i usmenog prevođenja, lokalizacije softvera i globalizacije veb stranica. Uređivanje nije uzeto u obzir. Istraživanje je predvidelo godišnju stopu rasta od 10% za jezičku industriju. U vreme objavljivanja istraživanja, 2009. godine, kriza je manje pogodila jezičku industriju od ostalih industrijskih sektora.
Jedno polje istraživanja u ovoj industriji uključuje mogućnost mašinskog prevođenja koje u potpunosti zamenjuje ljudsko prevođenje. [9]
Rasprave[uredi | uredi izvor]
Cene usluga prevođenja danas su postale česta tema rasprave, [10] jer nekoliko spoljnih saradnika za prevođenje navodno ide u potragu za jeftinom radnom snagom. Profesionalna udruženja poput IAPTI pokušavaju da zaustave razvoj ove situacije. [11] Fluktuacija valuta je još jedan važan faktor. [12]
Pored toga, fenomeni poput kraudsorsinga (nabavke od mnoštva saradnika) se pojavljuju u velikim prevodima. [13]
Američki predsednik Barak Obama je izneo kritike nakon što je Bela knjiga 2009. godine predložila podsticaje za automatsko prevođenje. [14] [15]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Language industry web platform”. EC DG Translation. Pristupljeno 3. 4. 2013.
- ^ „Our industry”. Language Industry Association. Arhivirano iz originala 6. 3. 2013. g. Pristupljeno 3. 4. 2013.
- ^ „ELIA membership application”. European Language Industry Association. Pristupljeno 3. 4. 2013.
- ^ „Glossary - Translation Bureau”. Public Works and Government Services Canada. Arhivirano iz originala 05. 05. 2013. g. Pristupljeno 2009-04-12.
- ^ Matarese, Valerie. Supporting research writing in non-anglophone Europe: reflections and recurring themes (2013). Matarese Valerie, ur. Supporting research writing: roles and challenges in multilingual settings. Oxford: Chandos. str. 257—268.
- ^ „CAN/CGSB-131.10-2017”. www.scc.ca. Pristupljeno 2019-12-28.
- ^ „ASTM F2575 - 14 Standard Guide for Quality Assurance in Translation”. www.astm.org. Pristupljeno 2019-12-28.
- ^ The size of the language industry in the EU. European Commission DG Translation. 2009. ISBN 978-92-79-14181-2.
- ^ Paul, Michael; Andrew Finch; Eiichiro Sumita (2007). „Reducing human assessment of machine translation quality to binary classifiers” (PDF). Proceedings of TMI: 154—162. Arhivirano iz originala (PDF) 21. 08. 2020. g. Pristupljeno 2009-04-12.
- ^ „Why are rates so low?”. ProZ.com. Pristupljeno 2011-02-14.
- ^ A new T&I association is born
- ^ „Rates for translation services to go up?”. Arhivirano iz originala 2009-01-09. g. Pristupljeno 2009-10-05.
- ^ „Collaborative translation and crowdsourcing (in English and Portuguese)”. Arhivirano iz originala 2010-04-19. g. Pristupljeno 2009-06-24.
- ^ White House Challenges Translation Industry to Innovate
- ^ „Letter from ATA to President Obama” (PDF). Arhivirano iz originala (PDF) 02. 02. 2014. g. Pristupljeno 13. 11. 2020.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Članci o Monitoru jezičke industrije Arhivirano na sajtu Wayback Machine (12. jul 2009) (1991-1995)
- CAN CGSB 131.10