Jeremija M. Pavlović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jeremija M. Pavlović
'
Lični podaci
Datum rođenja(1881-00-00)1881.
Mesto rođenjaBožurnja, Kneževina Srbija
Datum smrti1931.(1931-Nedostaje neophodni parametar 1, mesec!-00) (49/50 god.)
Mesto smrtiBeograd, Kraljevina Jugoslavija
Naučni rad
Poljeetnologija, etnografija
Jaseničanka: život i rad ženskinja u Kragujevačkoj Jasenici, 1930.

Jeremija M. Pavlović (Božurnja, 1881Beograd, 1931) bio je srpski etnolog, etnograf, učitelj i političar. Rođen je u selu Božurnja u opštini Topola 1881. godine. Službovao je kao učitelj najpre u rodnoj Božurnji, pa zatim u obližnjoj Blaznavi i tada je počeo svoja etnološka istraživanja.

U delu Kačer i Kačerci zabeležio je podatak o najdugovečnijem Srbinu, izvesnom Starom Tasu, koji je živeo 135 godina.[1] Zabeležio je brojne narodne običaje, pesme i priče.

Punih osam godina provodi na funkciji školskog nadzornika u Strumici (Makedonija) i tada nastaju njegova dela o, kako se tada govorilo, „Staroj Srbiji“. Bio je učesnik Balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. U grupi Vrhovne komande prelazi Albaniju i učestvuje na Solunskog frontu. Dolaskom u prestonicu postaje učitelj na Senjaku. Dva puta je biran za poslanika kraljevine Jugoslavije, kao član Narodne radikalne stranke.

Umire u pedesetoj godini života‚ 1931. godine.

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Život i običaji narodni u Kragujevačkoj Jasenici u Šumadiji, 1921.
  • Iz prošlosti južne Srbije, 1924.
  • Dojran i Dojransko jezero, 1925.[2]
  • Kačer i Kačerci, 1928.
  • Maleševo i Maleševci, 1928.[3]
  • Najnovije doseljavanje stanovništva, 1928.
  • Jaseničanka: život i rad ženskinja u Kragujevačkoj Jasenici, 1930.
  • Stari Dojran i Dojransko jezero, 1930.
  • Naš narod u pričama, 1930.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Etnološki pristup fenomenu dugovečnosti
  2. ^ Pavlović, Jeremija M. (1925). Maleševo i Maleševci. Štamparija „Rodoljub“. Pristupljeno 10. 5. 2014. 
  3. ^ Pavlović, Jeremija M. (1928). Maleševo i Maleševci. Štamparija „Sveti Sava“, M. Saldekovića. Pristupljeno 10. 5. 2014. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Pavlović, Jeremija M. (1928). Maleševo i Maleševci. Štamparija „Sveti Sava“, M. Saldekovića. Pristupljeno 10. 5. 2014. 
  • Pavlović, Jeremija M. (1925). Maleševo i Maleševci. Štamparija „Rodoljub“. Pristupljeno 10. 5. 2014.