Jerusalimski sabor (1672)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Jerusalimski sabor je sazvan u martu 1672. godine.

Jerusalimski patrijarh Dositej II sazvao je Sabor u Jerusalimu 1672. godine, na kome su razmatrana važna dogmatska pitanja i bilo osuđeno dogmatsko delo, pripisivano carigradskom i aleksandrijskom patrijarhu Kirilu Lukarisu.

Svrha Svetog sabora je bila da potvrdi, učvrsti i najavi pravoslavnu ispovest so ispovedanjem vere Petra Mogila, što su prihvatila četiri istočno pravoslavna patrijarha na saboru u Jašiju.

Sabor je svojim odlukama implicitno osudio učenja, postupke i stavove Kirila Lukarisa. [1][2]

Na kraju Sabora utvrđeno je Pravoslavnog Ispovedanja Vere u 18 poglavlja koje su se vremenom utvrdo kao važan teološki dokument cele Pravoslavne Crkve

Tokom događaja, veliki vezir Otomanskog carstva bio je Fazil Ahmed-paša Ćurpilić.

Reference[uredi | uredi izvor]