Ljubivoje Barjaktarević
Ljubivoje Barjaktarević | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 19. decembar 1866. |
Mesto rođenja | Beograd, Kneževina Srbija |
Datum smrti | 11. maj 1944.77 god.) ( |
Mesto smrti | Beograd, Kraljevina Jugoslavija |
Vojna karijera | |
Služba | 1887 — 1927. |
Vojska | Srpska vojska i Vojska Kraljevine Jugoslavije |
Čin | Divizijski general |
Ljubivoje M. Barjaktarević (Beograd, 19. decembar 1866 − Beograd, 11. maj 1944) bio je divizijski general u Vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Završio je Nižu i Višu školu Vojne akademije i dvogodišnji praktični kurs za đeneralštabnu struku. Proveden je u čin konjičkog potporučnika 10. avgusta 1887. godine, poručnika 2. avgusta 1892, kapetana II klase 22. februara 1896, kapetana I kl. 22. februara 1898, majora 1901, potpukovnika 29. juna 1906, u čin pukovnika promovisan je 29. juna 1911. godine, dok je na posletku dobio čin generala 5. januara 1923. godine.
Od 1887. do 1901 g. bio je vodnnk i komandir eskadrona; od marta 1901. do juna 1902. referent konjiče Timočke divizijske oblasti; od juna 1902. do marta 1903. pomoćnik komandanta IV konjičkog puka; od 1903. do marta 1904. komandant III konjičkog puka; od marta 1904. do maja 1905. ađutant Nj. V. Kralja Petra I; od 1905. do oktobra 1907. komandant I konjičkog puka; od 1907. do oktobra 1908. komandant IV konjičkog puka; od oktobra 1908. do septembra 1911. komandant II konjičke brigade, od septembra 1911. do februara 1912. pomoćnik komandanta Divizijske oblasti; od 1912. do juna 1914. pomoćnik komandanta Moravske divizijske oblasti; od juna 1914. do januara 1916. načelnik opšteg odeljenja Ministarstva vojske. Od juna 1918. do avgusta 1919. delegat Ministra vojske u Marselju; od aprila do septembra 1920. komandant Timočke divizijske oblasti; od septembra 1920. komandant Vardarske divizijske oblasti.
Učestvovao u svima ratovima od 1885. do 1918. godine. Odlikovan je Srebrnom medaljom za hrabrost i spomenicom za rat 1885—86, Takovskimk rstom IV stepena, medaljom Kralja Petra I, Belim orlom IV stepena, Karađorđevom zvezdom IV stepena, Karađorđevom zvezdom IV stepena sa mačevima i ratnom spomenicom 1913, Belim orlom sa mačevima III stepena, ordenom Svetog Save II reda, Poljskim ordenom Polonija restituta, ordenom Sv. Save I reda i ordenom Jugoslovenske krune III stepena
Aktivna služba u VKJ prestala mu je 1927. godine.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Srećković, Borivoje M. (1936). „BARJAKTAREVIĆ M. LjUBIVOJE”. Ilustrovana vojna enciklopedija (PDF). Beograd. str. 178—179.