Njemcovke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
"Njemcovka" u nominalu 5000 rubalja

Njemcovke (rus. Немцовки) su bile novčanice u vidu platežnih bonova izdate od strane uprave Nižnjenovgorodske oblasti Ruske Federacije tokom 1992. godine. Naziv su dobile po Borisu Jefimoviču Njemcovu koji je tada bio upravnik oblasti.

Nakon raspada SSSR dolazi do pojave tržišne ekonomije u Rusiji. Cijene robe i proizvoda su se još kontrolisale od strane države, međutim sve je teže takvo nešto bilo sprovoditi u vrijeme velike inflacije. Mnoga preduzeća su bankrotirala, a visoka cijena proizvodnje robe dovela je do snižavanja plata. Stanovništvo je teško sebi moglo u potpunosti obezbijediti potrepštine, pa se zbog toga uvode bonovi kako bi se smanjila emisija novca u pojedinim dijelovima Rusije. Bonovi su davani zajedno sa platom i uz pomoć njih je bilo moguće u prodavnicama nabaviti određenu količinu proizvoda u toku mjeseca. Jednako ekonomija jednog regiona u državi je zavisio od ekonomskog razvoja cijele zemlje, što nije bilo u potpunosti moguće zbog rasta novčane mase. Rast novčane mase je isprovocirao i rast inflacije. Zbog toga u pojedinim oblastima Rusije poput Tatarstana, Jekaterinburga i Nižnjenovgorodske oblasti formiraju sopstvene platežne bonove, koji su sve do učvršćivanja rublje imali ulogu novca.

Platežni bonovi u Nižnjenovgorodskoj oblasti ("njemcovke") se pojavljuju nakon potpisivanja odluke administracije Nižnjenovgorodske oblasti br. 176 "O provođenju oblasnog zajma" (rus. О проведении областного займа) od strane Borisa Njemcova 23. avgusta 1992. godine. Stanovništvo je već večeri istog dana preko večernjeg dnevnika bilo upoznato sa postupkom oblasne uprave. Obligacija zajma se pojavila u vidu potrošačkog blagajničkog zapisa u nominalima 50, 100, 500, 1000, 5000 i 10 000 rubalja. Izrada obligacija, tj. novčanica je zatražena i naručena od Permske fabrike Goznaka na opštu sumu od 10,8 milijardi rubalja. "Njemcovke" su u svim apoenima izgledale jednoobrazno, a samo se sa svakim nominalom razlikovala boja. Na licu "njemcovke" su bili prikazani Nižnjenovgorodski kremlj i stara zgrada Gradske Dume Nižnjeg Novgoroda, a na naličju se nalazio grb oblasti. Natpis koji se nalazio na naličju je omogućavao i potvrđivao da se "njemcovke" mogu koristiti u svojstvu novca. Tekst natpisa glasi:

"Organi vlasti Nižnjenovgorodske oblasti obezbjeđuju prijem potrošačkih blagajničkih zapisa u sve vidove plaćanja svim preduzećima i institucijama po nominalnoj vrijednosti."

(rus. Органы власти Нижегородской области, обеспечивают прием потребительских казначейских билетов во все виды платежей всеми предприятиями и учреждениями по нарицательной стоимости.)

Kod pojedinaca se ovakav ekonomski postupak vidio kao pokušaj formiranja sopstvene valute u jednom od ruskih regiona. Da bi se izbjeglo moguće ekonomsko osamostaljivanje Nižnjenovogordske oblasti unutar Rusije, federalne vlasti otpravljaju određenu sumu novca u lokalni trezor, kojim je bilo moguće isplaćivati plate stanovništvu. Obligacije su se čuvale sve do idućeg odgovarajućeg momenta za njihovu upotrebu.

Tokom svog postojanja ove novčanice su bile poznate i pod drugim nazivima, poput "papirići" (rus. фантики) i "kartice" (rus. билетики), koji su bili do tada karakteristični kao nadimak tadašnjim novčanicama rublje, ali i pod nadimcima kao što su "nižnjenovgorodke" (rus. нижегородки), "borke" (rus. борьки) i "javljinke" (rus. явлинки; po jednom od autora ovakve reforme Grigoriju Aleksejeviču Javljinskom).

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]


Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Њемцовке&oldid=27066417”