Agnesa od Antiohije
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Agnesa od Antiohije | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Agnesa (Ana) od Antiohije |
Datum rođenja | 1153. |
Mesto rođenja | Antiohija, Kneževina Antiohija |
Datum smrti | oko 1184. |
Mesto smrti | Stoni Beograd, Ugarska |
Grob | Bazilika u Sekešfehervaru (Stonom Beogradu) |
Porodica | |
Supružnik | Bela III Ugarski |
Potomstvo | Emerik Ugarski, Margareta Ugarska, Andrija II Arpadović, Konstanca Ugarska |
Roditelji | Rene od Šatijona Konstanca Antiohijska |
Dinastija | Šatijon, Arpadovci |
Ugarska kraljica | |
Period | 1172-1184 |
Prethodnik | Marija Komnin |
Naslednik | Margareta Francuska |
Agnesa od Antiohije (1154 - oko 1184) bila je kraljica Ugarske od 1172. do 1184. godine.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Agnesa je ćerka Konstance Antiohijske i njenog drugog muža Renea od Šatijona. Konstancin prvi muž, knez Remon od Poatjea, poginuo je u bici kod Inaba protiv zengidskog vojskovođe Nur ad Dina. Rene od Šatijona zarobljen je 1160. godine. U zarobljeništvu u Alepu provešće narednih petnaest godina. Godine 1170. Agnesa odlazi u Carigrad kod svoje sestre Marije Antiohijske koja je bila udata za cara Manojla Komnina. Na Manojlov zahtev, udala se za Belu III. Bela na presto dolazi 1172. godine nakon smrti bivšeg kralja Stefana III. U ugarskoj, Agnesa je nosila ime Ana jer je njeno pravo ime bilo retkost u Evropi. Umrla je 1184. godine. Sahranjena je u Stolnom Beogradu. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su u 19. veku u porušenoj katedrali. Preneti su u Budimpeštu gde su sahranjeni pored njenog muža.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
4. Hervé II of Donzy | ||||||||||||||||
2. Rene od Šatijona | ||||||||||||||||
1. Agnesa od Antiohije | ||||||||||||||||
6. Boemund II od Antiohije | ||||||||||||||||
3. Konstanca Antiohijska | ||||||||||||||||
7. Alisa Antiohijska | ||||||||||||||||
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Korai Magyar Történeti Lexikon (9-14. század), főszerkesztő: Kristó Gyula, szerkesztők: Engel Pál és Makk Ferenc (Akadémiai Kiadó, Budapest, 1994)