Pređi na sadržaj

Admet

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Admet
Detalj sa etrurske vaze koji prikazuje oproštaj Admeta i Alkeste.
SupružnikAlkesta

Admet (grč. Ἄδμητος, nepripitomljen, divlji[1]) je u grčkoj mitologiji bio sin Fereta, kralja i osnivača Fere u Tesaliji i Periklimene ili Klimene, Likurgov brat.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Prema Apolodoru, bio je jedan od lovaca na Kalidonskog vepra i učestvovao je u pohodu Argonauta.[2] Opisan je kao pravedan i gostoljubiv čovek, koji je posedovao divna goveda. Tu stoku je morao da čuva Apolon, jer je ubio kiklopa ili Pitona. Admet je bio dobar domaćin Apolonu i čak mu podigao svetilište kod Farsale. Zato mu je Apolon pomogao da dobije ruku Alkeste, Pelijine kćerke.[3] Naime, kada je Admet nasledio oca na prestolu, poželeo je da se oženi lepom Alkestom, ali je njen otac postavio uslov da može da je oženi samo onaj ko uspe da upregne lava i vepra u isti jaram.[2] To mu je uspelo uz Apolonovu pomoć i on se zaista oženio Alkestom, ali je na dan venčanja zaboravio da prinese žrtvu boginji Artemidi. To je izazvalo bes boginje i ona mu je u ložnicu poslala dve zmije, kao znak da će uskoro umreti. Apolon je želeo to da spreči i iznudio je od mojri obećanje da Admet neće umreti ako umesto njega neko svojom voljom pođe u smrt. Međutim, niko nije bio spreman da to učini, čak ni njegovi ostareli roditelji. Zbog toga se njegova supruga, Alkesta, žrtvovala za njega. Ipak, ona je iz Podzemlja vraćena i to ju je vratio ili Herakle, koji je bio Admetov prijatelj ili Persefona, boginja Podzemlja.[3] Admet i Alkesta su imali sina Eumela i kćerku Perimelu.[4]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Karl Kerenyi, The Gods of the Greeks, 1951:138.
  2. ^ a b „Greek Myth Index: Admetus”. Arhivirano iz originala 16. 12. 2010. g. Pristupljeno 15. 10. 2010. 
  3. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.
  4. ^ Carlos Parada, 1997. Genealogical Guide to Greek Mythology Greek Mythology Link: Alcestis; Family

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]