Adrijanopolj Paflagonijski

Adrijanopolj Paflagonijski
Opšte informacije
Mesto	Eskipazar
Država	Turska
Vrsta spomenika	arheološko nalazište

Adrijanopolj Paflagonijski (starogrčki: Ἁδριανούπολις ἑν Παφλαγονία) bio je grad u jugozapadnoj Paflagoniji, u Maloj Aziji, oko 3 km jugozapadno od današnjeg Eskipazara.

Bio je naseljen bar od 1. vijeka prije Hrista do 8. vijeka poslije Hrista. Grad je ime dobio u 2. vijeku, po rimskom imperatoru Hadrijanu, a nosio je i imena Kesareja (Caesarea ili Καισάρεια) i Proseilemene.

Kada je car Teodosije I (347–395) od dijelova Paflagonije i Vitinije 380. godine ustanovio novu provinciju Honoriju, imenovanu po njegovom mlađem sinu Honoriju, grad je postao poznat kao Adrijanopolj u Honorijadi.

Istorija

Poslije 4. vijeka to je bio veliki antički grad, poznat po mnogobrojnim crkvama i manastirima. Kao najvažniji grad zapadne regije Crnog mora bio je sjedište eparhije u kojoj su živeli mnogi ugledni arhijereji. Osim toga, važio je i za centar hodočašća. Sa svih strana hrlili su hodočasnici u Adrijanopolj radi iscjeljenja od tjelesnih i duhovnih neduga.

„Sveti Alimpije učini mnoga čudesa blagodaću Hristovom: on bolne isceljivaše, đavole iz ljudi izgonjaše, budućnost predskazivaše.“ (Iz Žitija svetih za mesec novembar sv. Justina (Popovića).)

Na mjestu na kom se podvizavao Alimpije Stolpnik, a to je bilo nadomak grada, podignuta su dva manastira, jedan muški i jedan ženski, sa obe strane stolpa (stuba).

„I sticaše se k njemu mnogi narod: ljudi i žene, mladići i starci, da slušaju korisne pouke njegove i da se isceljuju od svojih duševnih i telesnih boljki. A mnogi od njih izabraše da ostanu i žive pored njega. Zato svetitelj naredi da se ustroje dva manastira, muški i ženski, jedan s jedne strane stolpa, a drugi s druge. Sam pak stajaše na stolpu u sredini, kao sveća na svetnjaku, prosvećujući oba manastira i učenjem svojim i primerom angelskog života svog, i zaštićujući ih molitvama svojim. Prepodobni im dade zakone i ustave monaškog života, naredivši im da budno čuvaju sebe od demonskih zamki. Pritom on ženama naročito zapovedaše da se nikada ne pokazuju muškarcima na oči. U ženskom manastiru življaše i majka blaženog Alimpija sa svojom ćerkom a njegovom sestrom Marijom, i druge vrlo ugledne žene grada Andrijanopolja...“ (Iz Žitija svetih za mesec novembar sv. Justina (Popovića).)

Prema Ersinu Čelikbašu, akademiku sa odeljenja za arheologiju Univerziteta Karabuk, Adrianopolj je iznenada opustio u 7. vijeku. Malo se zna o tome zašto je drevni grad Adrianopolj napušten.

Znamenite ličnosti

Sveti Alimpije Stolpnik (522-649). Nazvan Stolpnikom, jer se mnogo godina podvizavao na stolpu (= stubu) koji je podigao usred paganskog (idolopokloničkog) groblja nadomak Adrijanopolja. Sahranjen je u crkvi svete Jefimije, koju je prije nego se popeo na stub i otpočeo podvizavanje, sagradio pored stuba.

Prepodobni Stilijan Paflagonijski (r. 550). Rođen u Adrijanopolju, a podvizavao se okolnim gorama kao isposnik.

Arheološko nalazište

Mozaik na podu crkve

Arheološka iskopavanja započeta su 2003. godine. Otkriveno je 14 javnih zdanja i drugih građevina u antičkom gradu, među kojima dva kupatila, dvije crkve, odbrambeni zidovi, kamene grobnice, pozorište, lučna i kupolasta struktura, velika kultna niša, zidovi, vila, druge velike zgrade i nekoliko religioznih zdanja.

Hrišćanske građevine pokrivaju područje od 20 km od centra Adrijanopolja. Arheolozi smatraju da su iskopavanjem građevine stare više od 1500 godina, otkrili jednu od najstarijih crkava u Anatoliji. Crkveni podovi su ukrašeni mozaicima u koje su ugrađene predstave biblijskih rijeka: Gihon, Fison, Tigar i Eufrat.

Na drugim mozaicima izobraženi su raznovrsni likovi, uključujući i životinje, poput konja, slonova, čak i mitskih grifona. Tu su još i predstave bika, lava i dva pauna. Ovi mozaici mogu se porediti sa sličnim u antičkom gradu Zeugma.

Ispostavlja se da je Adrijanopolj veoma važan drevni grad i „mozaičko nalazište“.