Aze le Rido

Koordinate: 47° 15′ 44″ S; 0° 28′ 01″ I / 47.2622° S; 0.4669° I / 47.2622; 0.4669
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Aze le Rido
Azay-le-Rideau
Administrativni podaci
DržavaFrancuska
RegionCentar
DepartmanEndr i Loara
PrefekturaŠenon
KantonAze le Rido
Stanovništvo
 — (2011-01-01)3452[1]
 — gustina126,26/km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 15′ 44″ S; 0° 28′ 01″ I / 47.2622° S; 0.4669° I / 47.2622; 0.4669
Aps. visina45 m
Površina27,34 km2
Aze le Rido na karti Francuske
Aze le Rido
Aze le Rido
Aze le Rido na karti Francuske
Ostali podaci
Poštanski broj37190
Veb-sajtwww.azaylerideau.fr

Aze le Rido (franc. Azay-le-Rideau) naselje je i opština u centralnoj Francuskoj u regionu Centar (region), u departmanu Endr i Loara koja pripada prefekturi Šenon. Poznato je po obližnjem istoimenom renesansnom dvorcu.

Po podacima iz 2011. godine u opštini je živelo 3452 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 126,26 stanovnika/km². Opština se prostire na površini od 27,34 km². Nalazi se na srednjoj nadmorskoj visini od 45 metara (maksimalnoj 102 m, a minimalnoj 36 m).

Demografija[uredi | uredi izvor]

Demografija
1962.1968.1975.1982.1990.1999.2011.
2.6102.7552.7492.9153.0533.1003.452
Grafik promene broja stanovnika u toku poslednjih godina

Dvorac[uredi | uredi izvor]

Dvorac Aze le Rido

Dvorac je građen 15151527. i jedan je od najranijih renesansnih dvoraca. Nalazi se na ostrvu na reci Endr, a njegovi temelji se direktno izdižu iz vode.

Žil Bertelo, državni rizničar kralja Fransoa I i gradonačalnik Tura, počeo je da gradi na ovoj lokaciji koja je delimično pripadala nasledstvu njegove supruge, Filipe Lezbahi. Ona je rukovodila izgradnjom i došla na ideju da postavi centralno stepenište (escalier d'honneur), što je najupadljivija inovacija u ovom dvorcu. Kada je Bertelo uhvaćen u finansijskoj proneveri, bio je prinuđen da 1528. pobegne iz nedovršenog dvorca koga više nikada nije video. Kralj je konfiskovao njegovo imanje i poklonio dvorac jednom visokom oficiru.

Tokom vekova zamak je nekoliko menjao vlasnika, zaključno sa XX vekom kada ga je kupila vlada i restaurirala. Njegova unutrašnjost je sasvim obnovljena zbirkom renesansnih predmeta. Danas je dvorac otvoren za javnost.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]