Pređi na sadržaj

Aleksandar Dargomižinski

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Aleksander Dargomižinski
Aleksander Dargomižinski, portret Konstantina Makovskog, 1869.
Datum rođenja(1813-02-14)14. februar 1813.
Mesto rođenjaTroickojeRuska Imperija
Datum smrti17. januar 1869.(1869-01-17) (55 god.)
Mesto smrtiSankt PeterburgRuska Imperija

Aleksander Sergejevič Dargomižski (rus. Александр Сергеевич Даргомыжский; Moskva, 14. februar 1813Sankt Peterburg, 17. januar 1869) bio je ruski kompozitor. Premostio je jaz u ruskom operskom stvaralaštvu između Mihaila Glinke i kasnije generacije Velike petorke i Petra Iljiča Čajkovskog.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Dargomižski je rođen u selu Troickoje, Beljevski okrug, Tulska gubernija (sada Arsenjevski okrug Tulska oblast), a školovao se u Sankt Peterburgu. Bio je poznat kao talentovani muzički amater kada je 1833. godine upoznao Mihaila Glinku i bio ohrabren da se posveti komponovanju. Njegova opera Esmeralda (libreto kompozitora, prema delu Viktora Igoa Zvonar Bogorodičine crkve) komponovana je 1839. (izvedena 1847), a njegova Rusalka izvedena je 1856; ali je imao malo uspeha ili priznanja ni kod kuće ni u inostranstvu, osim u Belgiji, sve do 1860-ih,[1] kada je postao deo ali ne i član Velike petorke.

Poslednja opera koju je komponovao Kameni gost, njegovo je najpoznatije delo, poznato kao pionirski poduhvat melodičnog recitativa. Sa orkestracijom i završetkom prve scene koja je ostala nedovršena nakon njegove smrti, završili su je Sezar Kjuj i Nikolaj Rimski-Korsakov, a Petorka ju je veoma cenila zbog onoga što se smatralo progresivnim pristupom operskom izrazu. Premijerno je izvedena 1872. godine, ali nikada nije postala trajni standardni operski repertoar.[1]

Dargomiški je ostavio i neke nedovršene operske projekte, među kojima je i pokušaj postavka Puškinove Poltave. Pored opera, njegove druge kompozicije uključuju brojne pesme, klavirske komade i neka orkestarska dela.[1]

Umro je u Sankt Peterburgu 1869. godine u 55. godini.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Javno vlasništvo Ovaj članak uključuje tekst iz publikacije koja je sada u javnom vlasništvuChisholm, Hugh, ur. (1911). Encyclopædia Britannica (na jeziku: engleski) (11 izd.). Cambridge University Press.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Richard Taruskin, Opera and Drama in Russia As Preached and Practiced in the 1860s. New ed. Rochester: University of Rochester Press, 1993.
  • Cui, La musique en Russie (Paris, 1880)
  • Pougin, Essai historique sur la musique en Russie (Turin, 1897)
  • Fétis, Biographie universelle des musiciens (Paris, 1862)