Alija Đerzelez
Ovaj članak sadrži spisak literature (štampane izvore i/ili veb-sajtove) korišćene za njegovu izradu, ali njegovi izvori nisu najjasniji zato što ima premalo izvora koji su uneti u sam tekst. Molimo vas da poboljšate ovaj članak tako što ćete dodati još izvora u sam tekst (inlajn referenci). |
Alija Đerzelez je epski narodni junak bosansko-hercegovačkih muslimana[1] i Goranaca.
On je zaštitnik pravde, vere i potčinjenog. U svim pesmama Alija je prisutan samo kao nevidljiva, izmišljena ličnost, kao fikcija, neko ko se čeka i ko će doći da ih oslobodi od ropstva. On je predstavljen kao čovek iz naroda, koji pašama i vezirima presuđuje, koji sme svakome izaći na megdan, pobediti ga čak i golim rukama, a ipak je u pobedi nad protivnikom mekog srca i plemenite duše. Pojavljuje se svugde gde treba zaštititi narod, raju, doleti na svojem atu — sličan je zmaju, leti na svome Pegazu, konj mu je beo i krilat.
Pesme o Aliji Đerzelezu[uredi | uredi izvor]
Narodne pesme napisane na slovenskim jezicima koje u nazivu sadrže ime Alije Đerzeleza su sledeće:
- Otkud je Gerzelez
- Porča od Avale i Zmajognjeni Vuk
- Đerzelez Alija i Vuk Despotović
- Marko Kraljević i Đerzelez Alija
- Banović Sekul i Đerzelez Alija
- Oblačić Rade i Đerzelez Alija
- Đerzelez Alija i Starina Novak
- Đerzelez Alija deli mejdan sa Sibinjanin Jankom
- Ženidba Đerzelez Alije
- Sedam kralja traže glavu Đerzelez Alije
- Junaštvo Đerzelez Alije
- Đerzelez Alija i tri gorska hajduka
- Vuk Jajčanin i Đerzelez Alija
- Komlen kapetan traži glavu Đerzelez Alije
- Đerzelez Alija i ban od Karlova
- Zadarski ban i Đerzelez Alija
- Smrt Đerzelez Alije
- Đerzelez Alija ide u Toku
- Tokalija kralj traži glavu Đerzelez Alije
- Đerzelezovo bolovanje (razbole se Đerzeleze na Kosovu ravnu polju)
Vuk Karadžić i Ivo Andrić o Aliji Đerzelezu[uredi | uredi izvor]
Vuk Stefanović Karadžić je zapisao narodnu pesmu Porča od Avale i Zmajognjeni Vuk u kome se spominje Alija Đerzelez, a Andrićeva prva pripovetka bila je upravo o ovom mitskom junaku. Ivo Andrić je u svom delu Put Alije Đerzeleza 1920. godine predstavio Aliju Đerzeleza lišenog svih onih atributa mitske veličanstvenosti koje mu je epska narodna umotvorina pridodala i preuveličala. On ga je prikazao sa svim onim osobinama, manama i vrlinama, koje svaki čovek poseduje. Njegovog proslavljenog konja sada je svako mogao dodirnuti, a Alijin izgled sada je svako mogao videti. Ovaj mitski junak sada je na zalasku svoga sjaja i priča i smeje se sa običnim ljudima. U pripovetki su prikazane Alijine neostvarene ljubavi i ostanak u naručju žene koja nije ona ka kojoj je stremio.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „::: EPSKA PJESMA TEORIJE BOSNJACKE KNJIZEVNOSTI :::”. www.camo.ch. Arhivirano iz originala 23. 09. 2015. g. Pristupljeno 2019-08-25.