Alovina

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Alovina (praslovenski: olovina) je kod Slovena bila vrsta piva, bez hmelja.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Stojan Novaković piše da su Srbi pravili pivo i da su ga nazivali „alovina“. Rusi su ga nazivali „braga“. Međutim, alovina se ne može smatrati pivom jer se nije ohmeljivala. Poslednja faza bilo je komlenje. Alovina je moglo da bude piće koje pominje Prisk kod Slovena sredinom 5. veka. On piće naziva kamon, a pravi se od ječma. Alovina se pravila u niškom i pirotskom kraju i u 19. veku. Očuvala je svoj kontinuitet više od 1500 godina. Alovina je, međutim, prethodila pivu. Pravljena je tamo gde nije bilo hmelja ili je on bio veoma skup. Daljom obradom alovine dobija se pivo.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Đorđe Đekić; Pivo kod Srba u srednjem veku, Zbornik radova, Konferencija sa međunarodnim učešćem Tehnike i tehnologije kroz vreme, 25 - 26. septembar 2015, Beograd 2015, 91 – 95. (pdf Arhivirano na sajtu Wayback Machine (21. novembar 2016))