Argument iz porekla

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Argument iz porekla je logička greška koja nastaje kada se poreklo osobe koja iznosi tvrdnju ili čak poreklo same tvrdnje koristi kao dokaz za validnost ili neistinost te tvrdnje. Kada se kao dokaz protiv argumenta koristi poreklo osobe koja ga iznosi, onda je reč o verziji logičke greške argument protiv čoveka, jer se argument bazira na pretpostavljenim negativnim predstavama o sagovorniku. Naziv je dobila iz knjige Logika i naučni metod koju su 1934. godine napisali Moris Koen i Ernest Nagel.

Poreklo može biti geografsko ili istorijsko, ali se isto tako može odnositi i na određeni izvor - knjigu ili osobu od autoriteta. Tada je ova zabluda verzija logičke greške pozivanje na autoritet.

Problem sa ovom logičkog greškom je to što poreklo, bilo istorijsko, geografsko ili osobe, nije važno i skroz je nebitno kada je u pitanju validnost neke tvrdnje.

Primeri[uredi | uredi izvor]

Iako je bilo dosta loših zbivanja i praksi u komunističkim zemljama, to ne znači da je svaka odlika komunizma loša.

  • Nećeš valjda stvarno da nosiš burmu? Zar ne znaš da je burma u davna vremena bila simbol okova koji je ženu sprečavao da pobegne od muža? Nisam očekivala od te tako drsko podržavaš seksizam!

Neki ljudi nose, neki ne nose burmu, ali njeno nošenje nema veze sa prvobitnim značajem. Simboli predmeta poput burme su se promenili vremenom, te ova teza više nije validna.

Eugenika je nastala ranije i jeste užasna ideja ali je ovo ipak logička greška, jer poreklo nečega nije validan argument. Mnoge dobre stvari su nastale u Nemačkoj tokom Drugog svetskog rata, poput raketa koje su kasnije spustile čoveka na Mesec.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Stojadinović, Predrag (2014). 50 Logičkih grešaka za koje treba da znate. Smederevo: Heliks. str. 56—57. ISBN 978-86-86059-45-1.