Asistolija
Asistolija | |
---|---|
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
Specijalnost | kardiologija |
Asistolija je u medicini naziv koji se koristi za stanje bez električne aktivnosti srca, koje se elektrokardiografski registruje kao ravna linija i predstavlja jedan od kliničkih znakova zastoja srca, na osnovu koga se proglašava smrt pacijenta.
Asistolija zahteva sprovođenje hitne kardio–respiratorno–cerebralne reanimacije (KPCR), kako bi se pokušao održati protok krvi kroz mozak i srce i time uspostavila normalna električna aktivnost srca.[1]
Etiologija
[uredi | uredi izvor]Najčešći uzroci asistolije kod akutnog zastoja srca mogu se razvrstati na srčane i nesrčane (respiratorne i cirkulatorne) u koje spadaju:[2]
Uzrok | Znaci i simptomi |
---|---|
Hipoksija |
|
Hipotermija |
|
Hipovolemija |
|
Hipo/Hiperkalijemija |
|
Acidoza |
|
Tromboza srčanih krvnih sudova |
|
Tromboza plućnih krvnih sudova |
|
Tenzioni pneumotoraks |
|
Toksična oštećenja srca |
|
Tamponada srca |
|
Klinički znaci
[uredi | uredi izvor]- Gubitak svesti
Gubitak svesti jedan je od sigurnih znakova akutnog zastoj srca. Manifestuje se 15 sekundi posle prestanka srčanog rada i prestanka cirkulacije u mozgu.
- Odsustvo pulsa nad velikim krvnim sudovima
Gubitak pulsa nad velikim krvnim sudovima (a. carotis ili a. femoralis) siguran je znak akutnog zastoja srca. Puls nad ovim krvnim sudovima prisutan je sve dok srce radi, dok kod pacijenta sa sumnjom na srčani arest ne treba tražiti puls nad perifernim arterijama jer se on, npr. na radijalnoj arteriji (a. radialis), gubi kada sistolni krvni pritisak padne ispod 60 mm Hg.
Za postavljanje dijagnoze akutnog zastoja srca nije potrebno gubiti vreme na palpaciji arterije na vratu (maksimalno vreme za utvrđivanje postojanja karotidnog pulsa je do pet desetina sekunde). Gubitak svesti i prestanak disanja (tj. nenormalno disanje), prema novim preporukama za KPCR, dovoljni su indikatori za započinjanje osnovnih mera reanimacije.
- Prestanak disanja
Prestanak disanja (apnea ili agonalno disanje) siguran je znak akutnog zastoja srca, koje nastaje neposredno posle prestanka srčanog rada. Agonalno disanje je prisutno kod više od polovine osoba sa kardijalnim arestom. Najnovije preporuke za KPCR predlažu i savetuju da se sa merama reanimacije kod svih osoba koje su bez svesti i koje ne dišu u normalnom ritmu odmah započne sa KPCR.
- Promena boje kože i vidljivih sluzokoža
Promenjena boja kože i vidljivih sluzokoža nastaje kao posledica prestanka cirkulacije, pre svega zbog hipoksijom izmenjene oksihemoglobina u krvi. Boja kože može biti cijanotična (kod srčanog aresta) ili bleda, kada je iskrvarenje uzrok kardijalnog aresta.
- Dilatacija (širenje) zenica (kasni znak)
Proširene zenice (midrijaza) je nesiguran znak akutnog zastoja srca, jer i neki lekovi (npr. atropin i adrenalin) mogu dovesti do midrijaze. Kod kardijalnog aresta midrijaza je posledica hipoksemije mozga i paralize jedara okulomotornog živca. Nastaje relativno kasno, kada je od srčanog zastoja prošlo najmanje 60 sekundi.
- Odsustvo srčanih tonova
Odsustvo srčanih tonova, utvrđeno na osnovu auskultacije, u srčanom zastoju je gubljenje vremena u dijagnostici, jer je kod odraslih osoba to nepouzdan znak srčanog zastoja, za razliku od dece.
- Nemerljiv krvni pritisak
Iako srčana radnja može još uvek da se odvija i bez merljive tenzije, to je ipak znak teškog cirkulatornog zastoja.
Dijagnoza
[uredi | uredi izvor]Elektrokardiografski znaci asistolije (klinički znaci prestanka mehaničke aktivnosti srčanog mišića), bez obzira o kojem se elektrokardiografskom obliku kardijalnog aresta radi, su jednaki, a EKG je znak električne aktivnosti srčanog mišića. EKG potvrđuje kliničku dijagnozu kardijalnog aresta.[3]
Asistolija se na elektrokardiogramu ispoljava kao potpuni prekid spontane električne aktivnosti srca, kao posledica prekida mehaničke aktivnosti, tj. kontraktilnosti srčanog mišića.
Elektrokardiografski, asistolija se manifestuje ravnom linijom, iako ona nikada nije izoelektrična, tj. kao lenjirom povučena linija.
-
EKG sa znacima asistolije (ravna linija)
-
Asistolija
-
Gruba asistolija
Učestalost i prognoza
[uredi | uredi izvor]Akutni zastoj srca u 10% do 30% slučajeva ispoljava se kao asistolija.
Preživljavanje kod kardijalnog aresta izazvanog asistolijom je manje od 1%.[4]
Izvori
[uredi | uredi izvor]- ^ Pavlović A. Kardiopulmonalno cerebralna reanimacija. 2004.
- ^ Jasmeet Soar; Gavin D. Perkins; Jerry Nolan, ur. (2012). ABC of resuscitation (6th izd.). Chichester, West Sussex: Wiley-Blackwell. str. 43. ISBN 978-1-118-47485-3.
- ^ 5. Romić P, Jovanović K, Jovičević K. Značaj rane defibrilacije u kardiopulmonalnoj reanimaciji. Anaesthesiologia Iugoslavica 2002; 11'−16.
- ^ 7. Milenković A, Rosić R, Stevanović V. Novine u pedijatrijskoj kardiopulmonalnoj reanimaciji. Anaesthesiologia Iugoslavica 2002; 19.
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]Klasifikacija |
---|
- „Kardio−pulmonalnaw−cerebralna reanimacija sa aspekta akreditacijskih standarda za bolnice”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2012. g.
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |