Pređi na sadržaj

Afera Neum

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Afera Neum je bila politička afera od 1988. do 1989. u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini (SRBiH), jednoj od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Povod za aferu bila je dodjela kredita državnim službenicima SRBiH kojima su građene vikendice u Neumu. Ishod afere bila su prijevremena penzionisanja i isključenja iz Saveza komunista Bosne i Hercegovine brojnih funkcionera.

Krediti za gradnju vikendica[uredi | uredi izvor]

Krediti su dodjeljivani na nezakonit način, a čijim sredstvima je izgrađeno prema različitim izvorima od 200 do 288 objekata. Najviši zvaničnici su dobijali kredite bez formalnih zahtjeva uz velike olakšice. Među zvaničnicima su bili: Milanko Renovica, Mato Andrić, Nikola Stojanović, Hrvoje Ištuk, Munir Mesihović, Dobrota i Nada Lošić, Rajka i Planinka Mikulić, Ante Budimir, Duško Zgonjanin, Avdo Čampara, Uglješa Uzelac, Abaz Deronja, Kažimir Jeličić, Vlado Dodig, Todo Kurtović, Jovan Ubiparip i brojni drugi. Dodijeljeno je oko 557 kredita preko tri sarajevske banke — „Privredna banka”, „Jugobanka” i „Ljubljanska banka”.[1]

Posljedice[uredi | uredi izvor]

Javnost u SRBiH se sa sličnim dešavanjima susrela kroz aferu „Agrokomerc”, pa je kroz medije veoma intenzivno izvještavano i ovom slučaju.[1]

Na 21. sjednici Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije u februaru 1989. tajnim glasanjem članova CK dužnosti su razriješeni Nikola Stojanović, Hrvoje Ištuk, Mato Andrić i Milanko Renovica. Pojedinci su prethodno isključeni iz SKJ, kao npr. Todo Kurtović, a Ištuk i Stojanović su prethodno podnijeli ostavke na članstvo u SKJ, ali su ih zatim stavili van snage do utvrđivanja odgovornosti.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Buljubašić, Belma (6. 3. 2021). „Posljednji udarac bosanskohercegovačkom komunističkom rukovodstvu: Afera Neum”. Novi Plamen. Pristupljeno 7. 3. 2023. 

Literatura[uredi | uredi izvor]