Бабалушка

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Babaluška
Sternbergia colchiciflora
Sternbergia colchiciflora
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
S. colchiciflora
Binomno ime
Sternbergia colchiciflora
Waldst. & Kit.
Sinonimi[1]
  • Amaryllis colchiciflora (Waldst. & Kit.) Ker Gawl.
  • Oporanthus colchiciflorus (Waldst. & Kit.) Herb.
  • Amaryllis citrina (Herb.) Sm.
  • Amaryllis etnensis Raf.
  • Oporanthus citrinus Herb.
  • Sternbergia alexandrae Sosn.
  • Sternbergia dalmatica (Herb.) Herb.
  • Sternbergia etnensis (Raf.) Guss.
  • Sternbergia exscapa Tineo

Babaluška (lat. Sternbergia colchiciflora) je vrsta koja pripada familiji Amaryllidaceae. Rasprostranjena je na teritoriji južne Evrope, dok granice na istoku predstavljaju teritorije Ukrajine i jugozapadne Azije. S. colchichiflora i S. lutea predstavljaju jedina dve vrste iz roda Sternbergia koje rastu na prostoru Evrope.[2] [3] Na teritoriji Republike Srbije je proglašena zaštićenom vrstom Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Babaluška je višegodišnja niska biljka. Poseduje lukovicu, obavijenu crvenkastomrkim ili tamnomrkim suvim omatačem. Listovi (2,3) su uzano linearni, uspravni, na vrhu šiljati, pri osnovi obavijeni sarom. Pojavljuju se zajedno sa plodom u proleće. Cvetna stabljika je kratka, na vrhu se naalazi jedan cvet žute boje. Perigon se sastoji od tri spoljašnja režnja zašiljena na vrhu i tri unutrašnja ovalna režnja. Priperak je opnast i dostiže do polovine perigona. Plod je loptasta čahura, najčešće žute boje. Plod sazreva u periodu februar-april. U plodu se nalaze semena sa belim mesnatim dodatkom.Vrsta cveta tokom septembra i oktobra.[4]

Rasprostranjenje u Republici Srbiji[uredi | uredi izvor]

Babaluška je stepski relikt i raste u suvim livadama, u zajednicama stepske vegetacije. U Srbiji je rasprostranjena na teritoriji Beograda (Košutnjak i Višnjička kosa), Čemerna, Fruške Gore, Titelskog brega, Ade, Bečeja, Niša i Suve planina.[4] [5]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ |https://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=83272&PTRefFk=8000000 | Pristupljeno = 08.11.2023.
  2. ^ |https://powo.science.kew.org/taxon/urn:lsid:ipni.org:names:66889-1 | Pristupljeno = 08.11.2023.
  3. ^ Tutin, TG; Heywood, VH; Burges, NA; Moore, DM; Vlentine, DH; Walters, SM; Webb, DA (2010). Flora Europaea vol 5. New York: Cambridge University Press. str. 506. 
  4. ^ a b Josifović, M. (1975). Flora SR Srbije 7. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 602. 
  5. ^ Stevanović, V.; Niketić, M.; Lakušić, D. (1991). „Chorological additions to the flora of eastern Yugoslavia”. Flora Mediterranea. 1: 121—142. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]