Bali-beg Malkočoglu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bali-beg
Bali-beg
Lični podaci
Puno imeBali-beg Jahjapašić
Datum rođenja1502
Mesto rođenjaOsmansko carstvo
Datum smrti1548 (starost 45–46)
Mesto smrtiOsmansko carstvo
Porodica
Supružnik?
PotomstvoMalkočoglu Mehmet-beg
RoditeljiMalkočoglu Jahja-paša
sultanija Ajnišah
DinastijaMalkočoglu
smederevski sandžakbeg
Period1521. - pre 1526.
PrethodnikAli-beg Mihaloglu (1462—1507)

Bali-beg Malkočoglu (1502.—1548) bio je namesnik i komornik Sulejmana Veličanstvenog. Pokazao je izuzetna dostignuća u Mohačkoj bici 1526.. Bali-beg je poreklom iz Bosne i Hercegovine iz porodice Malkočevića. Njegova majka je bila ćerka sultana Bajazita. Poznat je i kao Bali-beg Jahjapašić.

Karijera[uredi | uredi izvor]

Sin je Jahja-paše Malkočevića, rumelijskog i anadolijskog beglerbega i ćerke sultana Bajazita, Ajnišah. Rođen je 1502. godine. Imao je još dvbraće, Mehmeda i Ahmeda.

Kasnije Učestvuje u opsadi Beograda 1521. godine. Nakon osvajanja Beograda, Sulejman je uputio smederevskog sandžakbega Bali-bega Jahjapašića u Srem. Ovaj je popalio Kupinik, Slankamen, Mitrovicu, Karlovce, Petrovaradin, Kamenicu, Čerević i Ilok. Tako je stvoren širok pojas ničije zemlje. Srpsko stanovništvo iz Beograda odvedeno je u Carigrad kao lično sultanovo roblje. Bali-beg je ipak nastojao da deo Srba privoli u tursku službu. Među prvima je Turcima prišao Petar Ovčarević, šajkaški zapovednik. Ostatke šajkaša prikupio je vojvoda Radič Božić u Petrovaradinu, dok je Pavle Tomori komandovao suvozemnim četama. Turci napadaju i 1522. i 1523. godine. Kod Petrovaradina su doživeli težak poraz 1522. godine, a novi smederevski sandžakbeg, Ferhad-paša, doživljava poraz kod Manđelosa 12. avgusta 1523. godine. Ferhad-paša je pogubljen, a zamenio ga je Bali-beg koji bezuspešno opseda Jajce. Njega i Husrev-bega, bosanskog namesnika, pred Jajcem je sramotno porazio Krsto Frankopan. Znatno je doprineo pobedi Turaka u Mohačkoj bici 1526. godine u kojoj je stradao ugarski kralj Lajoš. Umro je 1554. godine.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Grupa naroda, Istorija srpskog naroda 3/1, Srbi pod tuđinskom vlašću (1537—1699), Beograd (1994), drugo izdanje

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]