Bastid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Bastid (franc. Bastide, oks. Bastida) je zajedničko ime za preko 600 novih gradova koji su osnovani na jugozapadu Francuske (Langdok, Gaskonja, Akvitanija) u periodu od 1222. do 1373. godine u periodu između krstaškog pohoda protiv katara i Stogodišnjeg rata.

Zemljoposednici su pomagali razvoj bastida, što im je donosilo prihod od poreza na trgovinu. Seljaci koji bi se tu naselili prestajali bi da budu feudalni vazali. Otuda je razvoj bastida doprineo gašenju feudalizma. Obaveze i prava stanovnika bila su utvrđena poveljama. Lokalni gospodar bio je neka vrsta sudije i posrednika između stanovnika bastida i njihovog suverena.

Većina bastida je nastala u obliku pravougaonika, sa jednakim modularnim posedima pogodnim za naplatu poreza i centralnom pijacom okruženom arkadama. To su bili prirodni naslednici rimskih kastruma slične urbane organizacije koji su bili česti u ovoj regiji.

Neki od najpoznatijih bastida su Kord-sir-Sjel (prvi bastid iz 1222. godine), Monpazje, Andora la Velja i Vilnev-sir-Lot.

Vidi još[uredi | uredi izvor]