Banjalučka pivara
Ovaj članak sadrži tekst koji je napisan kao reklama. |
Banjalučka pivara je kompanija sa 145 godina dugom tradicijom u proizvodnji piva. Ova kompanija, sa sjedištem u Banjoj Luci, jedini je proizvođač piva u Republici Srpskoj i jedna od najvećih kompanija u prehrambenoj industriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Banjalučka pivara danas zapošljava više od 280 radnika.[2]
Istorija Banjalučke pivare
[uredi | uredi izvor]U malom mjestu pokraj Banjaluke, vrijednim radom monaha Trapista[3] iz samostana Marija Zvijezda 1873. godine nastala je Banjalučka pivara. Osnivač Banjalučke pivare je redovnik Franc Pfaner, koji je polovinom 19. vijeka sa drugim Trapistima došao u Banjaluku. U Delibašinom selu, osniva samostan i pokreće proizvodnju piva, a zatim i sira.
U cilju unapređenja procesa proizvodnje, u Banjaluku 1895. godine dolazi stručnjak za pivarstvo, Elegijus Blavart iz Brna, koji ujedno nadgleda montažu novih postrojenja kompanije. Nedugo zatim, 1918. godine, Banjalučka pivara pokreće i postrojenja za proizvodnju drvene buradi, boca i čepova, kao i fabriku za pravljenje leda.
Poslije Drugog svjetskog rata, pivara postaje vlasništvo države i svoje poslovanje usmjerava isključivo na proizvodnju piva. Kompanija 1975. godine ulazi u sastav agroindustrijskog poljoprivrednog kombinata Bosanska Krajina, čija je članica bila sve do 1989. godine, kada je istupanjem postala samostalno preduzeće.
Početkom 90-ih godina Banjalučka pivara se registruje kao akcionarsko društvo u mješovitoj svojini, pri čemu jedan dio kapitala ostaje u društvenom, a drugi dio prelazi u vlasništvo zaposlenih.
Na osnovu zakonskih propisa, država kapitalizuje dio svojine preduzeća i Banjalučku pivaru proglašava preduzećem od interesa za Republiku Srpsku.
Početkom 2003. godine dolazi do prenosa državnog kapitala u akcijski, čime kompanija postaje akcionarsko društvo. Krajem 2004. godine okončana su investiciona ulaganja u modernizaciju i proširenje proizvodnih pogona, čime je proizvodni kapacitet podignut na 1.000.000 hl piva godišnje.
Banjalučka pivara je od malog proizvođača, koji je u početku zadovoljavao samo potrebe samostana, izrasla u veliku i modernu pivaru čiji je kapacitet proizvodnje dovoljan za snabdijevanje cijelog tržišta Republike Srpske, BiH, ali i šire.
Banjalučka pivara danas
[uredi | uredi izvor]Banjalučka pivara[2] svoje poslovanje usmjerava prema željama svojih potrošača i u potpunosti je posvećena napretku i poboljšanju kvaliteta. Kompanija trenutno zapošljava više od 280 radnika, koji zahvaljujući najsavremenijoj tehnologiji i najkvalitetnijem ječmu proizvode pivo sa najvišim standardima kvaliteta.
Zahvaljujući predanom radu, na godišnjem nivou se proizvede i popije više od 57 miliona čaša „Nektar“ piva. Proizvodi Banjalučke pivare omiljeni su u regiji, a dostupni su i na tržištima Srbije, Hrvatske, Austrije, Italije, Slovenije, Poljske, Švajcarske, Malte, Engleske, Finske, Islanda, Švedske, Australije, Indije i SAD.
U svjetlu obilježavanja 145 godina pivarstva u Banjoj Luci, kompanija je tokom 2018. godine otvorila jedinstvenu istorijsku izložbu „Vijek i po pivarstva“ koja objedinjuje vrijednu istorijsku građu uz hroniku nastanka, razvoja i postignutih poslovnih rezultata. Izložba koja prikazuje istorijski razvoj pivarske industrije postavljena je u holu Upravne zgrade Banjalučke pivare, a otvorena je za sve posjetioce, prijatelje, poslovne saradnike, turiste i ljubitelje piva.
Proizvodi
[uredi | uredi izvor]Prateći svjetske trendove, ali i stvarajući svoje, kompanija danas proizvodi nekoliko vrsta piva i to „Nektar“ lager pivo, „Nektar“ crno pivo, „Nektar“ radlere sa ukusom limuna i crvenog grejpa, „Crni Đorđe“ crno pivo, „Banjalučko“ lager pivo i „Kastel“ lager pivo.
„Nektar“ lager pivo[4]
[uredi | uredi izvor]„Nektar“ pivo odlikuje savršena svježina i pitkost koja se dobija spajanjem tri posebne vrste hmelja i čiste vode rijeke Vrbas, a ovo zlatno piće nastaje prema posebnom receptu koji Banjalučka pivara primjenjuje od svog nastajanja.
Pivo Banjalučke pivare sa najdužom tradicijom je ujedno i najprodavanije pivo u Bosni i Hercegovini, sa prodajom od 48,3 miliona litara. „Nektar“ pivo je dobitnik 10 zlatnih medalja prestižnog svjetskog takmičenja „Monde Selection“ u Briselu, a 2018. godine je uvršten u 100 „Must have“ brendova u Bosni i Hercegovini.
„Nektar“ crno pivo[4]
[uredi | uredi izvor]Četiri vrste prirodnog prženog ječma, prošarane aromama čokolade i crnog ribiza, donose napitak punog i kompletnog ukusa. Kombinacijom najkvalitetnijeg austrijskog hmelja i kuvanjem sastojaka na 102 stepena Celzijusa stvara se lagano i pitko pivo, koje na nepcima ostavlja potpun osjećaj zadovoljstva. Odličan je izvor vitamina B6 i B12, kao i beta glukana - vlakana zaduženih za zdravlje srca.
„Nektar“ radleri[4]
[uredi | uredi izvor]Banjalučka pivara je u proteklom periodu kreirala nove ukuse aromatizovanih piva, „Nektar“ limun, „Nektar“ crveni grejp. Sva „Nektar“ aromatizovana piva sadrže samo prirodnu voćnu aromu, po čemu se razlikuju od sličnih proizvoda na tržištu. „Nektar“ limun i „Nektar“ crveni grejp su se pokazali kao apsolutni lideri u segmentu aromatizovanih piva i danas važe kao omiljena osvježenja u vrućim ljetnjim danima.
Društveno odgovorno poslovanje
[uredi | uredi izvor]Kao društveno odgovorna kompanija, Banjalučka pivara prepoznaje potrebe lokalne zajednice te ih postavlja kao jedan od najvećih prioriteta poslovanja. Na godišnjem nivou kompanija je uključena u više od 400 aktivnosti u oblasti sporta, kulture, obrazovanja i projekata podrške lokalnoj zajednici. Među značajnim sponzorstvima posebno se izdvajaju: Banjalučki polumaraton, „Nektar fan ran“, „Nektar kolor fan“, „Ljeto na Vrbasu“, Planinarsko-alpinistički klub “Samit”, GP “Jazavac”, Biciklistička trka “Beograd- Banjaluka”, Izbor sportiste godine Republike Srpske, “Teatar fest”, „Dukat fest“.
Pored navedenih, tu su i brojni muzički festivali poput: “Nektar OK fest”, “Nektar freš vejv”, “Demofest”.
Zaštita životne sredine
[uredi | uredi izvor]Zaštita životne sredine je još jedan od pravaca djelovanja Banjalučke pivare. Uz efikasno korištenje vode i energije, oko 80% ambalaže koja se koristi za proizvode ove kompanije spada u kategoriju povratne ambalaže. Istovremeno, Banjalučka pivara aktivno radi na reciklaži stakla, papira, plastike, metala i drveta, te je reciklirala više od 7.000 tona otpada.
Aktuelnosti iz Banjalučke pivare
[uredi | uredi izvor]Banjalučka pivara[2] je organizovala nagradnu igru „10 `ladnih Nektara“, koja je trajala od 2. aprila do 30. juna 2019. godine. Na adresu kompanije je pristiglo 300.000 koverata u kojima su se nalazili čepovi sa boca, otvarači sa limenki ili fiskalni račun „Nektar“ točenih piva.
U velikom finalu koje je održano 6. jula 2019. godine na Trgu Krajine u Banjaluci, izvučena su tri dobitnika Porše automobila.
Tokom tri mjeseca trajanja nagradne igre, Banjalučka pivara je podijelila i 90 mini-frižidera, 90 velikih suncobrana i 90 vrtnih garnitura.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ „Nektar pivo”.
- ^ a b v „Banjalučka pivara”. Pristupljeno 24. 7. 2019.
- ^ „Trapisti”. Arhivirano iz originala 30. 10. 2016. g. Pristupljeno 12. 12. 2013.
- ^ a b v „Nektar pivo”. Arhivirano iz originala 07. 05. 2021. g. Nevalidan unos
|dead-url=dead
(pomoć)
Spoljašnje veze
[uredi | uredi izvor]- (jezik: srpski) Banjalučka pivara, zvanični sajt
- (jezik: srpski) Nektar pivo portal