Pređi na sadržaj

Beneš-Mraz Beta-Minor

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor

Beneš-Mraz Be-50 Beta Minor
Opšte
Namena sportsko-turistički
Posada 2
Zemlja porekla  Čehoslovačka
Proizvođač Benes & Mraz Tovarna na Letadla
Prvi let 1935.
Početak proizvodnje 1936.
Uveden u upotrebu 1936.
Povučen iz upotrebe 1945.
Status neaktivan
Prvi korisnik aeroklub

Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor je laki sportsko turistički avion proizveden u Čehoslovačkoj uoči Drugog svetskog rata.[traži se izvor]


Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Avionski motor Walter Minor 4-III

Pripada porodici aviona Beneš Mraz Be-50 koju je projektovao čehoslovački konstruktorski tandem Pavel Beneš i Jaroslav Mraz. U ovoj porodici aviona su bila tri aviona: Beneš Mraz Be-50 Beta-Minor; Beneš Mraz Be-51 Beta-Minor i Beneš Mraz Be-52 Beta-Major. Avioni su bili dvosedi drvene konstrukcije, jednokrilni-niskokrilci sa konzolnim slobodno-nosećim krilima, sa Walter-ovim motorima i fiksnim neuvlačećim stajnim trapom. Prvi let, prvog prototipa ove familije aviona je imao 1935. godine. Glavni konstruktor ovih aviona je bio Inž. Pavel Beneš a avion se proizvodio u firmi "Beneš & Mraz Tovarna na Letadla".

Posle uspeha prvog modela Beneš Mráz Be-50 Beta-Minor pristupilo se projektovanju i izradi modela koji je imao pokrivenu kabinu što ga je učinilo pogodnim za turistički avion. Ovaj model je poleteo 1937. godine i nosio oznaku Beneš Mráz Be-51 Beta-Minor i bio je pouzdan avion koji je prevalio put Prag-Kairo-Prag preletevši 13.000 km bez ijednog kvara. Ovaj demonstracioni let je doprineo većoj prodaji ovog aviona. Posle ovoga projektovan je i napravljen akrobatski avion koji je u odnosu na prethodne modele imao, jaču strukturu, manja krila i snažniji motor od 130 KS.

Osim ove porodice aviona firma Beneš & Mráz Tovarna na Letadla, i njen glavni konstruktor inž P.Beneš su napravili čitav niz prototipa i aviona koji su se i serijski proizvodili kao što je: Be -150 Beta junior (5); Be-550 Bibi (25) i Be-555 Super Bibi (10). Nažalost Drugi svetski rat je prekinuo plodnu aktivnost ove uspešne firme i njenog glavnog konstruktora inž P.Beneš-a koji su krčili sebi put na tržištu u jakoj konkurenciji velikih proizvođača aviona kao što su bili, samo u Čehoslovačkoj Avia, Aero i Letov.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Avion Beneš Mraz Be-51 Beta-Minor je bio dvosedi avion drvene konstrukcije. Raspored sedišta u avionu je bio tandem (jedno iz drugog), oba sedišta su bila zaštićena pleksiglas poklopcem koji se otvarao u stranu. Avion je imao duple komande. Trup aviona je bio drvene konstrukcije obložen drvenom lepenkom sem prednjeg dela u kome se nalazio motor, on je bio obložen aluminijumskim limom. Avion je bio opremljen motorom Walter Minor 4cil, vazduhom hlađen motor sa četiri cilindra okrenutih nadole. Snaga motora je bila od 85 do 95 KS. Na vratilu motora se nalazila drvena vučna elisa fiksnog koraka. Krila aviona su bila drvene konstrukcije sa dve ramenjače, obložena drvenom lepenkom sem pokretnih delova koji su imali konstrukciju od duraluminijuma obloženu drvenom lepenkom. Oblik krila je bio trapezast sa zaobljenim krajem. krilo je bilo upravno na trup aviona. Stajni trap je bio klasičan sa dve nezavisne noge sa uljanim amortizerima i točkovima sa niskopritisnim gumama. Noge stajnog trapa su bile pričvršćene ispod krila. Treći točak se nalazio ispod repa aviona. Stajni trap je bio neuvlačeći u toku leta (fiksan).

Varijante[uredi | uredi izvor]

  • Be-50 Beta-Minor-Prvi serijski proizveden avion iz ove familije, proizvedeno je ukupno 43 aviona.
  • Be-51 Beta-Minor-Model aviona sa pokrivenom kabinom za pilote, proizvedeno je 65 aviona ovog modela.
  • Be-52 Beta-Major-Akrobatska verzija aviona sa motorom Walter Mikron snage 130 KS, proizveden 1 avion.

Tehničke karakteristike aviona[1][uredi | uredi izvor]

  Be-50Be-51Be-52
posada 2
dužina 7,76 m 7,86 m 7,00 
razmah 12,60 m 11,44 m 10,66 m
visina 1,80 m 2,05 m
povr. krila 15,30 m² 15,25 m² 14,00 m²
masa praznog 460 kg 480 kg 550 kg
masa punog 730 kg 760 kg 820 kg
pogon  Walter Minor 4cil Walter Minor 4cil Walter Major 4cil
snaga 85 do 95 KS 85 do 95 KS  130 KS
brzina   195 km/h 205 km/h 235 km/h
dolet 750 km 800 km 600 km
plafon leta 5200 m 5000 m  5200 m 
Broj primeraka 43 65 1

Zemlje koje su koristile Avion[uredi | uredi izvor]

Avion Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

Zrakoplovstvu NDH je u prvoj polovini 1943. godine Nemačka prodala 25 aviona Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor koji su zarobljeni prilikom okupacije Čehoslovačke. Ove avione su hrvatski piloti preleteli u Zagreb. Korišćen je za vezu i izviđanje, a 10 aviona je predato pilotskoj školi u Borovu, a ostali su razvrstani po bazama[2].

Kada su Partizani prvi put zauzeli Banja Luku 21. septembra 1944. godine, uspeli su da zauzmu i aerodrom Zalužani, koji je bio velika vazduhoplovna baza Zrakoplovstva NDH. Na njemu su se zatekle tri eskadrile i prateći sastav. Već u toku borbe deo zemaljskog sastava baze i neki piloti prešli su na stranu Partizana. A to se nastavilo i po završetku napada.

Tako da je odmah sutradan od ispravnih aviona i ljudstva iz NDH formirana Eskadrila 5 korpusa NOVJ. Ispravni avioni su bili: tri Moran Solnier MS.406, dva Kaproni, dva Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor i jedan Biker Bu-131 Jungman. Odmah su upotrebljeni za napad na tvrđavu Kaštel koja se nalazi u Banja Luci, u kojoj su bili ustaški i nemački vojnici, a koji su odbili da se predaju. Napadi nisu bili naročito uspešni i branioci u tvrđavi su odolevali sve dok im u pomoć nisu stigli Nemci. Po dolasku Nemaca Avioni su prebazirani na aerodrom kod Sanskog Mosta. Uspeli su da prelete dva Beneš-Mraz Be-51 Beta Minor, jedan Moran Solnier MS.406, jedan Biker Bu-131 Jungman i nekoliko kamiona sa alatom, delovima i gorivom. Za sedam dana borbenih dejstava (koliko je trajala banjalučka operacija ovog korpusa) ova eskadrila je ostvarila 36 borbenih letova i ostvarila jednu vazdušnu pobedu.

Aerodrom kod Sanskog Mosta je bio mali, pomoćni i improvizovan, uslovi su bili daleko od uslova u bazi Zaližani. U to vreme je nastalo zatišje i avioni su samo 10. oktobra izvršili jedan izvidjački let. Vršena je trenaža pilota i priprema aviona za buduće zadatke. Ubrzo je potrošen materijal donet iz baze. I pored toga krajem oktobra je izvršeno nekoliko borbenih letova.

20. oktobra 1944 su prebazirani na aerodrom Ćurčića Lug kod Bugojna, zbog operativnih zahvata. Tu je formirana nova Vazduhoplovna baza 5 korpusa, koja je imala zadatak da snabdeva eskadrilu petog korpusa i da prikuplja i prenosi ratni materijal koji su saveznici doturali padobranima. Ovde su prezimili sa malo poletanja u to sve u cilju izviđanja, međutim, u februaru su već imali veći broj poletanja zbog održavanja veze između jedinica i prenos pošte na relaciji Bugojno-Sanski Most i Bugojno-Tuzla. U tom cilju su izvršena 12 avio poletanja .

Pri završnim operacijama za oslobođenje zemlje zarobljeno je još 4 ova aviona tako da je ratno vazduhoplovstvo JA koristilo 6 ovih aviona u toku 1944/45. godine[3].

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Němeček, V. (1968). Československá letadla. Praha: Naše Vojsko
  2. ^ V.Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941—1945., VIIVJ, Beograd, 2000.
  3. ^ Dimitrijević 2012.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Němeček, V. (1968). Československá letadla. Praha: Naše Vojsko.
  • Dimitrijević, Bojan (2012). Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942-1992. Beograd: Institut za savremenu istoriju. ISBN 978-86-7403-163-6. 
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2011). Kratka istorija vazduhoplovstva u Srbiji. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-1-9. 
  • V.Mikić; Zrakoplovstvo NDH 1941—1945., VIIVJ, Beograd, 2000.
  • V.Mikić, Avijacija okupatorskih sila i NDH u Jugoslaviji 1941-1945., MVJ, Beograd, Let-Flight, br. 1, 1998.
  • Beneš-Mráz Be 52 Beta Major, AeroHobby No. 3/2015, 20. May 2015.
  • Komanda RV i PVO,Čuvari našeg neba, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1977.
  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]