Pređi na sadržaj

Berlinski televizijski toranj

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Fernzeturm
nem. Berliner Fernsehturm
Fernzeturm
nem. Berliner Fernsehturm bila je najviša zgrada na svetu od 1965. do 1969..*
Informacije
Lokacija Berlin,
 Nemačka
Status završen
Sagrađena 1969.
Otvaranje 3. oktobar 1969.; pre 54 godine (1969-10-03)
Korišćenje televizijski toranj, restoran, opservatorija
Visina
Visina 368,03 m
Kompanije
Arhitekta Herman Henselman, Jorg Strejtpart, Fric Diter, Ginter Franke, Verner Ahrend
Konstruktor vlada NDR

*Potpuno nastanjiv objekat, potporan, od glavnog ulaza do strukturnog ili arhitektonskog vrha; pogledati spisak najviših zgrada na svetu za druge tipove lista.

Fernzeturm (nem. Fernsehturm) je televizijski toranj u centru Berlina, glavnog grada Nemačke. To je vrlo poznati berlinski orijentir, koji se nalazi blizu Aleksanderplaca. Toranj je sagrađen 1969. godine od strane bivše Nemačke Demokratske Republike (NDR), koja je toranj koristila kao simbol Berlina. Toranj je lako vidljiv iz svih centralnih berlinskih opština.

Originalna visina tornja je bila 365 m, ali je posle postavljanja antene 90-ih godina, visina dosegla 368 m. Fernzeturm je druga najveća građevina u Evropi posle moskovskog Ostankino tornja. U njemu se nalazi platforma za posetioce i restoran u središnjem delu kugle. Platforma za posetioce nalazi se 204 metara izned zemlje. Restoran, koji se okrene za pola sata 360 stepeni, je nekoliko metara iznad platforme za posetioce.

Unutar trupa tornja su dva lifta koji dopremaju posetioce na platformu za gotovo 40 sekundi.

Istorija[uredi | uredi izvor]

1964. godine, Valter Ulbriht, lider Socijalističke ujedinjene partije Nemačke, koji je vladao Istočnim Berlinom, odobrio je izgradnju televizijskog tornja na Aleksanderplacu. Idejni projektanti su Herman Henselman i Jurg Štrajpart. Valter Hercong i Herbert Aust su kasnije uzeli učešće u planiranju izgradnje. Izgranjna je započeta 4. avgusta 1965. Posle četiri godine izgradnje, Ferzeturm je otvoren 3. oktobra 1969. Berlinski televizijski toranj, kao poznati simbol Berlina, godišnje posećuje oko milion posetilaca.

Iako je započeta izgradnja na televizijskom tornju u jugoisotčnom delu Berlina Migelbergu, projekat je obustavljen, jer bi toranj na toj lokaciji opasno ugrozio avione koji sleću i poleću sa međunarodnog aerodorma Šenefeld.

„Papina osveta“[uredi | uredi izvor]

Kada god Sunce obasja toranj, kao refleksija na staklenoj kugli, pojavi se krst. Ovakav efekat nije planiran od strane projektanata. Kao suprostavljanje ateističkoj ideologiji tadašnje vlade i represiji prema crkvi, Berlinci su odmah ovaj fenomen prozvali kao „Papina osveta“ (Rache des Papstes). Iz istih razloga, građevina je nazvana i kao Sveti Valter (zbog Valtera Ulbrihta).

Tehnički detalji[uredi | uredi izvor]

  • Ulaz u toranj se nalazi 6.25 m iznad zemlje
  • 2 lifta transportuju posetioce tornja
  • 1 lift transportuje tehničku opremu
  • Čelične stepenice od 986 stepenika
  • Pomoćna platforma na visini od 188 i 191 m
  • Osmatračnica na 203,78 m
  • Restoran na 207,53 m
  • Visina tornja: 368,03 m
  • Težina trupa: 26000 t
  • Težina kugle: 4800 t

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]