Pređi na sadržaj

Biblioteka Katarina Jovanović

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biblioteka Katarina Jovanović
Srpska biblioteka Katarina Jovanović
Osnivanje1952.
LokacijaCirih
Švajcarska
Obim13.000 publikacija
AdresaColikerštrase 74
Veb-sajtBiblioteka Katarina Jovanović

Srpska biblioteka Katarina Jovanović nalazi se u Cirihu, u Švajcarskoj. Jedna je od najvećih srpskih biblioteka u dijaspori. Njen književni fond je formiran još 1952. godine i ima preko 10 hiljada naslova.

Osnivanje

[uredi | uredi izvor]

Srpska biblioteka Katarina Jovanović osnovana je u Cirihu od strane srpskih izbeglih ratnih zarobljenika, koji su se posle Drugog svetskog rata našli u Švajcarskoj. Godine 1952. Biblioteka je dobila svoj prvi statut, i ta godina se smatra osnivačkom godinom Biblioteke.

Biblioteka je registrovana u Cirihu pod brojem 165 u knjizi "Biblioteke u Cirihu" (izdanje Ciriške centralne biblioteke, 1977), kao Srpska biblioteka "Katarina Jovanović" u Cirihu. Danas Biblioteka ima 13.000 primeraka knjiga i časopisa kataloški obrađenih, i još više hiljada neobrađenih knjiga.[1]

U Cirihu je umrla Katarina Jovanović, književni istoričar i prevodilac, 1954. godine. Bila je kćerka Anastasa Jovanovića, oca fotografije u Srba i značajnog likovnog umetnika. Njen polubrat je znameniti srpski arhitekta Konstantin Jovanović koji je takođe umro u Cirihu. Darom iz zaostavštine Katarine Jovanović, bibliotečki fond je znatno porastao. Zbog velikih zasluga ove veoma obrazovane žene, Biblioteka je dobila njeno ime.[1]

Sadržaj

[uredi | uredi izvor]

Posebnu vrednost ove Biblioteke predstavljaju:

  • Zbirka radova Katarine Jovanović,
  • Kompletna zbirka predratnog književnika i novinara "Politike" Vlastimira Petrovića sa svim njegovim knjigama izdatim u izbeglištvu,
  • Zbirka prof. dr Lazara M. Kostića sa više od 70 naučnih dela iz posleratne jugoslovenske problematike,
  • Zbirka Nikole Petrovića, dugogodišnjeg jugoslovenskog konzula u Ženevi, sa knjigama na srpskom i francuskom jeziku o razvoju ujedinjenja jugoslovenskih naroda,
  • Skoro kompletna izbeglička posleratna književnost, sa velikim brojem knjiga pesama izdatih na svim kontinentima.

Grupa eksperata Narodne biblioteke Srbije je krajem 1984.g. posetila biblioteku "Katarina Jovanović" sa ciljem da je upozna i istraži. Nakon posete, g. Miodrag Živanov, rukovodilac Bibliografskog odeljenja Narodne biblioteke, u svom izveštaju je napisao: "...Interesantno je napraviti poređenje ove Biblioteke u Cirihu sa drugim poznatim srpskim bibliotekama van zemlje: Bibliotekom u Hilandaru, Bibliotekom u Sent Andreji i Bibliotekom u Trstu...bogatija je istorijskom knjigom iz 20. veka, pogotovu kada se imaju u vidu knjige i na drugim jezicima koje se tiču Srba i Jugoslavije... "

Istorija

[uredi | uredi izvor]

U svojoj relativno kratkoj istoriji, Biblioteka je doživljavala i teške trenutke, naročito zbog nedostatka odgovarajućih prostorija za smeštaj knjiga. Zahvaljujući zalaganju ljudi koji su se starali o njoj, naročito Jovanu Pikoliću koji ju je više godina čuvao u svom stanu, a kasnije Slobodanu K. Tomiću, koji je uredio i izradio autorski i stručni katalog, Biblioteka je opstala.

Dana 31. maja 1988.g. Biblioteka je ustupljena Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Zahvaljujući tadašnjem parohu Drašku Todoroviću našla je svoj definitivan smeštaj u potkrovlju crkvenoopštinske zgrade u Colikerštrase 74, u Cirihu, za šta je Crkvena opština uložila više od 100.000 švajcarskih franaka.

Usled krize u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Švajcarskoj, nastale posle promene episkopske nadležnosti za Švajcarsku (1991), Srpska pravoslavna crkvena opština Sv. Trojice u Cirihu nije više bila u mogućnosti da Biblioteku održava i vodi u svojoj režiji.

U cilju da se ispoštuje Ugovor, sačinjen između Srpske biblioteke "Katarina Jovanović" i Srpske pravoslavne crkve, odn. Srpske pravoslavne crkvene opštine Sv. Trojice u Cirihu, a posle konsultacije sa Narodnom bibliotekom Srbije u Beogradu, Bibliotekom Univerziteta Bern, Centralnom bibliotekom Univerziteta Cirih, kao i Upravnim odborom Crkvene opštine Sv. Trojice u Cirihu, odlučeno je, teška srca, da Srpske biblioteka Katarina Jovanović pređe u vlasništvo Centralne biblioteke Univerziteta Cirih.

Ugovorom od 12. juna 2007. sa Centralnom bibliotekom Univerziteta Cirih, Centralna biblioteka se obavezala da Srpsku biblioteku "Katarina Jovanović" vodi kao celinu, da joj da posebnu signaturu i da je pod imenom "Srpska biblioteka Katarina Jovanović" otvori za javnost.

Ovaj akt valja razumeti kao izraz poštovanja i naše odgovornosti prema prvoj generaciji Srba u Švajcarskoj - osnivačima Srpske biblioteke Katarina Jovanović kao i prema njihovoj poslednjoj volji, izjavljenoj pred švajcarskim vlastima.[1]

Vidi još

[uredi | uredi izvor]

Izvori

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b v „Biblioteka Katarina Jovanović”. Crkvena opština Svete Trojice u Cirihu. Arhivirano iz originala 14. 04. 2017. g. Pristupljeno 14. 4. 2017.