Bilijar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Standardne kugle za bilijarske igre sa džepovima

Bilijar je izraz koji se odnosi na širok raspon igara veštine u kojima se koristi bilijarski štap „tak“ za udaranje kugli i njihovo pomeranje po bilijarskom stolu koji je u pravilu presvučen vunenim platnom (čojom), a uokviren gumenim ivicama (mantinelama).

Upotreba imena[uredi | uredi izvor]

Istorijski je pojam bilijar obuhvatao celi sport. Iako se to ime koristi kao generičko ime za sve takve igre, upotreba reči raslojila se na potpunija značenja u određenim grupama ljudi i geografskim područjima. Na primer, u Ujedinjenom Kraljevstvu reč bilijar označava prvenstveno engleski bilijar. U SAD ona se koristi prvenstveno za karambol. U Srbiji je ta reč popularan sinonim za osmicu, varijantu pul bilijara, tj. bilijarske igre sa rupama.

Varijante igre[uredi | uredi izvor]

Igre u ovom sportu uopšteno se dijele na tri grupe:

  1. Karambol bilijar označava grupu igara koje se igraju na stolovima bez rupa,
  2. Pul bilijar, uglavnom se igra na stolovima sa šest rupa. Podvarijante su:
    • osmica (najpopularnija bilijarska igra na svetu),
    • devetka (9 ball pool),
    • desetka (10 ball pool),
    • 14-1 neprekidna igra (14.1 continuous),
    • „na jednu rupu“ (one-pocket),
    • „preko martinele“ (bank pool),
  3. Snuker, se tehnički svrstava u grupu bilijara sa rupama, dok se istorijski razlikuje od ostalih igara. Uz njega se takođe vežu posebna kultura i terminologija koje ga kao igru određuju.
  4. Pobednik pobeđuje, ako mu upadne prvo crna a kasnije bela loptica.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Bilijar ima dugu i bogatu istoriju koja se proteže od svog početka u 15. veku. Od vremena kad je 1586. sahranjeno telo škotske kraljice Marije Stjuart bilo umotano u platno sa njenog bilijarskog stola, preko čestog spominjanja bilijara u radovima Vilijema Šekspira (uključujući famozan citat: „Hajdemo na bilijar“ u drami Antonije i Kleopatra), preko kupole doma Tomasa Džefersona koja je skrivala sobu s bilijarskim stolom, koju je krio jer je igra bila zabranjena u Virdžiniji. Najpoznatiji ljubitelji bilijara bili su i Mocart, Abraham Linkoln, Luj XIV, kralj Francuske, Marija Antoaneta, Mark Tven, Džordž Vašington, Napoleon Bonaparta, Čarls Dikens, Luis Kerol, Petar II Petrović Njegoš te mnogi drugi.

Opšta pravila[1][uredi | uredi izvor]

Sledeća opšta pravila važe za sve nabrojane bilijarske igre, osim kada su opšta pravila isključena sa nekim od pravila date igre. Kao dodatak, Regulative za bilijarske igre pokrivaju i aspekte igre koji se ne tiču direktno samo pravila, kao što su uslovi koje mora da ispunjava oprema koja se koristi, kao i organizacija turnira.

Tip igre Prečnik kugli
Ruski bilijar 68 mm
Karambol 61,5 mm
„Američki“ komplet kugli za osmicu 57 mm
Britanska osmica 56 mm
Snuker 52,5 mm
Bilijar namenjen deci 51 mm

Pul igre (rupaš) bilijara se igraju na ravnom stolu koji je prekriven čojom i oivičen gumenim martinelama. Igrač koristi štap (bilijarski štap) kojim udara belu kuglu, a koja zatim pogađa ciljanu kuglu. Cilj igre je da se kugle koje nišanimo ubace u jednu od šest rupa koje se nalaze na ivicama stola. Igre se razlikuju na osnovu toga koje kugle, na osnovu pravila, su na redu da ih gađamo i na osnovu zahteva koje moramo ispuniti da bi pobedili u meču.

Rupa (džep ili pocket)

Igračeva odgovornost[uredi | uredi izvor]

Igračeva je odgovornost da bude upoznat sa svim pravilima, regulativama i rasporedima igranja koji se primenjuju na turniru, iako će zvanični organizatori turnira učiniti sve što je u njihovoj moći da te informacije budu dostupne svim igračima, najveći stepen odgovornosti leži na igraču.

„Bliženje“ bele kugle da bi se odredilo ko ima prednost početnog udarca (lag)[uredi | uredi izvor]

„Bliženje“ bele kugle je prvi udarac u meču uz pomoć kojeg se određuje kojim redom će igrači igrati. Sudija će postaviti po kuglu sa obe strane stola, na osnovnu liniju. Oba igrača će istovremeno udariti kugle sa ciljem da one udare u martinelu na drugoj strani stola, da se odbiju i da se njihova kugla vrati bliže martineli koja se nalazi iza osnovne linije i da joj bude bliža nego protivnikova kugla.

Bela kugla

Smatraće se da je ovaj udarac nepravilan pod sledećim uslovima:

  1. Ako bela kugla pređe liniju koja deli sto na dva jednaka dela i uđe na polovinu protivnika,
  2. Ako dodirne martinelu na suprotnoj strani stola više od jednog puta,
  3. Ako je kugla ubačena u rupu ili izleti sa stola,
  4. Dodirne neku od martinela sa strane,
  5. Ako se bela kugla zaustavi unutar rupe u ćošku a iza linije martinele; Kao dodatak, smatraće se da je ovaj udarac nepravilan ako se dogodi bilo koji od faulova vezanih za ciljanu kuglu, osim faula koji se odnosi na kuglu koja se i dalje kreće

Igrači će ponoviti bliženje kugle ako:

  1. Igrač udari kuglu pošto je kugla njegovog protivnika već udarila martinelu,
  2. Sudija ne može da odredi koja je od dve kugle bliža martineli,
  3. Oba udarca su nepravilna

Oprema koju igrač sme da koristi[uredi | uredi izvor]

Generalno gledajući, igračima nije dozvoljeno da u mečevima koriste neki novi tip opreme. Pobrojani načini korišćenja opreme se smatraju za uobičajene i pravilne. Ako igrač nije siguran u vezi sa korišćenjem nekog dela opreme on bi sve svoje nedoumice vezane za korišćenje opreme morao da raspravi sa menadžerom turnira neposredno pred početak meča. Oprema mora da se koristi samo u svrhu kojoj je namenjena i na način na koji je predviđeno da se odgovarajući deo opreme koristi.

Štapovi za bilijar
  1. Štap za bilijar - Igraču je dozvoljeno da menja različite tipove štapova tokom meča (štap za igru, štap za brejk), takođe mu je dozvoljeno i da tokom meče promeni dva ili više štapova u okviru svakog tipa. Dozvoljeno mu je da koristi i neki tip produžetka koji se šrafi ili dodaje na štap kako bi povećao dužinu štapa,
  2. Kreda – Igraču je dozvoljeno da na vrh štapa stavlja kredu kako bi smanjio mogućnost lošeg kontakta sa belom (miscue), dozvoljeno mu je da koristi i svoju kredu, ali pod uslovom da se ona slaže sa bojom čoje,
  3. Produžeci – Igraču je dozvoljeno da koristi do dva produžetka za izvođenje jednog poteza. Način na koji će postaviti te produžetke je stvar njegovog izbora. Igrač može da koristi i svoj produžetak ako je on po obliku sličan produžecima koji se inače koriste,
  4. Rukavice – Igraču je dozvoljeno da koristi rukavicu tokom meča kako bi smanjio trenje između štapa i ruke,
  5. Puder – Igraču je dozvoljeno da koristi puder u razumnim količinama koje je odredio sudija

Vraćanja kugli u igru[uredi | uredi izvor]

Kugle se vraćaju u igru, vraćaju se na sto tako što ih stavljamo na dugačku središnju osu stola, ali što bliže zadnjoj tački (to je tačka na zadnjoj martineli na koju stavljamo prvu kuglu u trouglu kada slažemo kugle za početak partije) a između ove tačke i martinele. Pri tome, kugle koje se vraćaju na sto ne smeju nikako da pomere neku od kugli koje su ostale na stolu. Ako je zadnja tačka zauzeta, kuglu vraćamo najbliže toj tački tako da ona dodiruje kuglu koja se nalazi u toj tački. Ali, ako je bela kugla odmah pored kugle koju vraćamo u igru, bela kugla ne sme da se dodiruje sa kuglom koju vraćamo u igru, mora se ostaviti minimalan razmak između te dve kugle. Ako je cela linija između zadnje tačke i martinele zauzeta drugim kuglama, kugla koju vraćamo u igru se stavlja iznad zadnje tačke, ali što je moguće bliže ovoj tački.

Bela kugla u ruci (bela kugla može da se stavi na bilo koje mesto na stolu)[uredi | uredi izvor]

U ovoj situaciji igrač može da stavi belu kuglu na bilo koje mesto na stolu i može da nastavi da pomera i premešta belu kuglu sve dok ne izvede udarac . Igrač može da koristi bilo koji deo štapa da bi pomerao belu kuglu, ali pokret štapa ne sme da bude unapred. U nekim igrama i kod većine „break“ udaraca bela kugla mora da se postavi u prostor iza osnovne linije i onda mogu da se koriste definicije Loše postavljanje bele kugle i definicija Nepravilna igra sa belom kuglom iza osnovne linije.

Kada igrač koji je na potezu ima situaciju u kojoj bela kugla mora da se stavi iza osnovne linije i sve kugle koje on može da gađa su takođe iza osnovne linije, on može da zahteva da kugla koja je najbliža osnovnoj liniji bude postavljena na zadnju tačku (foot spot). Ako su dve kugle iza osnovne linije, a na istoj udaljenosti od nje, igrač mora da precizira koju od dve kugle želi da bude postavljena na foot spot. Kugla koja se nalazi tačno na osnovnoj liniji se ne može pomerati i igrač mora nju da gađa.

Najava pogotka[uredi | uredi izvor]

U igrama u kojima je igrač dužan da najavljuje svoje poteze, kugla koju gađa i rupa u koju datu kuglu želi da ubaci moraju da budu određene, osim ako nisu očigledne. Detalji vezani za udarac (kao što su broj martinela koje će kugla pogoditi, ili broj kugli koje će kugla pogoditi) su nebitni. Može da se najavi samo jedna kugla tokom jednog udarca. Da bi najavljeni pogodak bio smatran legalnim sudija mora da bude siguran da je dati potez bio najavljen, pa ako postoji neka mogućnost nejasnoće, kao što su „prekucavanja“ kugli, igrač mora da najavi i prekucavanje i rupu u koju će kugla ući. Ako sudija ili protivnik nisu sigurni koji je sledeći potez, oni mogu da zahtevaju da igrač koji je na redu najavi svoj sledeći potez.

U igrama u kojima se potezi najavljuju igrač može da odabere opciju da najavi odbrambeni udarac a ne kuglu koju će ubaciti u neku od rupa. Tada je njegov protivnik na redu da igra. Da li će se primenjivati pravilo o vraćanju kugli u igru posle odbrambenog udarca, zavisi samo do pravila igre.

Smirivanje (umirivanje) kugle[uredi | uredi izvor]

Kugla može još minimalno da se pomeri posle trenutka kada je izgledalo da se konačno zaustavila usled nekih nesavršenosti kod kugle ili na samom stolu. Osim ako ovo „pomeranje“ kugle nije dovelo do toga da kugla upadne u rupu, ovo se smatra nečim što se povremeno dešava i što je uobičajeno – kugla u ovom slučaju neće biti pomerana na svoju prethodnu poziciju. Ako kugla usled ovog „pomeranja“ upadne u rupu, ona se vraća na mesto najpribližnije svojoj originalnoj poziciji. Ako kugla koja se „smiruje“ upadne u rupu neposredno pre udarca, ili tokom samog udarca, i to ima nekakav uticaj na izvođenje udarca, sudija može da vrati kugle na prethodne pozicije i da kaže da se udarac ponavlja. Igrač koji je na redu da odigra svoj potez ne biva kažnjen ako izvede udarac dok se neka kugla „umiruje“.

Vraćanje pomerenih kugli na njihovu poziciju[uredi | uredi izvor]

Ako je potrebno da neka kugla bude vraćena na svoju prethodnu poziciju zbog nekakvog pomeranja, ili zbog čišćenja kugle, sudija će to uraditi najbolje što to ume i zna. Igrači moraju da prihvate sudijinu odluku o poziciji kugle koja je vraćena na svoju prethodnu poziciju.

Spoljašnji uticaji[uredi | uredi izvor]

Kada se tokom izvođenja udarca pojave spoljašnji faktori koji utiču na ishod udarca, sudija će vratiti kugle na njihove pozicije pre tog udarca i udarac će biti ponovljen. Ako spoljašnji faktori nisu imali uticaja na ishod udarca, sudija će kugle koje su pomerene vratiti na njihova prethodna mesta pre udarca i igra će biti nastavljena. Ako kugle ne mogu da budu vraćene na svoje prethodne pozicije smatraće se da je došlo do „pat“ pozicije na stolu.

Osporavanje sudijskih odluka i ukazivanje na nepoštovanje propisanih pravila[uredi | uredi izvor]

Ako igrač misli da je sudija doneo pogrešnu odluku, on može da predloži sudiji da preispita svoju odluku, ali sudijina odluka je poslednja i ona se mora poštovati. Ipak, ako igrač misli da sudija ne primenjuje postojeća pravila na odgovarajući način, on može zahtevati da suđenje obavi osoba delegirana od strane (saveza) da se pozabavi situacijama kada se igrač žali na neku sudijsku odluku. Sudija će prekinuti igru dok se žalba obrađuje. Faulovi moraju da budu dosuđeni odmah.

Predaja meča[uredi | uredi izvor]

Ako igrač preda meč, to znači da je izgubio meč. Npr. Ako igrač tokom meča odvrne svoj štap, dok je njegov protivnik za stolom i tokom protivnikovog odlučujućeg „rack-a“ u meču, to će se smatrati za predaju meča.

Pat pozicija[uredi | uredi izvor]

Ako sudija uoči da nema napretka u toku partije (da se na stolu ne vidi da se dešava bilo šta što bi moglo dovesti do kraja partije, sudija može da proglasi „pat“ poziciju na stolu i igrači tada imaju pravo na po još tri poteza. Ako i posle ta tri poteza sudija vidi da se i dalje ne napreduje ka završetku partije, on će proglasiti „pat“ situaciju. Ako to oba igrača prihvate, oni mogu da se slože sa „pat“ situacijom na stolu i bez korišćenja prava na još dodatna tri poteza. Procedura u slučaju „pat“ situacije na stolu je propisana u okviru pravila svake pojedinačne igre.

Osmica[uredi | uredi izvor]

Osmica se igra sa petnaest ciljnih kugli i belom kuglom. Igrač mora prvo ubaciti sve kugle iz svoje grupe (ili kugle od broja jedan do broja sedam, ili kugle od broja devet do broja petnaest) pre nego što pokuša da ubaci kuglu broj osam. U ovoj igri potezi se najavljuju.

Određivanje ko ima prednost izvođenja početnog udarca (brejka)[uredi | uredi izvor]

Igrač koji je uspešniji u „bliženju“ kugle ima mogućnost da bira ko će izvesti početni udarac (brejk). Bliženje kugle da bi se odredilo ko će imati prednost početnog udarca. Uobičajeni model je naizmenični brejk .

Slaganje kugli za igru „osmica“[uredi | uredi izvor]

Kod ove igre petnaest kugli se slažu unutar trougla tako da su sve kugle što više prilepljene jedna uz drugu, kugla na vrhu trougla se stavlja na zadnju tačku (foot spot) a kugla broj osam u sredinu trougla. U poslednjem redu kugli, kugle koje se nalaze skroz levo ili skroz desno moraju biti iz različitih grupa (jedna puna i jedna šarena) Preostale kugle se ređaju u trouglu bez ikakvog redosleda ili namere.

Početni udarac (break)[uredi | uredi izvor]

Početni udarac (brejk)

Sledeća pravila se odnose (primenjuju) na početni udarac:

  1. Bela kugla može da se postavi bilo gde iza osnovne linije,
  2. Potez se ne najavljuje i bela kugla ne mora prvo da udari neku određenu kuglu u trouglu,
  3. Ako igrač ubaci kuglu iz početnog udarca i ne napravi faul, on nastavlja da igra i sto je posle ispravnog početnog udarca (brejka) otvoren,
  4. Ako tokom brejka nijedna kugla nije ubačena, najmanje četiri kugle moraju da udare o jednu ili više martinela, u suprotnom smatraće se da je brejk bio nepravilan i sledeći igrač ima mogućnost da:
    • Da prihvati situaciju na stolu ili,
    • Da se kugle ponovo slože u trougao i da on ima brejk ili,
    • Da se kugle ponovo slože u trougao i da igrač koji je prvobitno imao brejk u tom reku ponovo „razbija;
  5. Ubacivanje kugle broj osam tokom početnog udarca (brejka) nije faul i igrač koji je je imao brejk u tom reku ima mogućnost da:
    • Da se kugla broj osam vrati na njeno mesto na stolu a da sve ostale kugle ostanu gde jesu ili,
    • Da igrač ponovi početni udarac (brejk);
  6. Ako igrač koji je imao brejk ubaci kuglu broj osam, ali mu u rupu upadne i bela kugla, njegov protivnik imam sledeće dve mogućnosti:
    • Kugla broj osam se stavlja na njeno mesto na stolu i igrač može da belu kuglu postavi na bilo koju poziciju iza osnovne linije ili,
    • Ponavlja se početni udarac;
  7. Ako tokom „brejka“ neka od kugli iz dve grupe (pune ili šarene) izleti sa stola, to je faul i kugla koja je izletela sa stola se ne vraća u igru (osim kugle broj osam koja se vraća na svoje mesto na stolu) i igrač koji je na potezu ima mogućnost da:
    • Da prihvati situaciju na stolu kakva jeste ili
    • Ili da postavi belu kuglu na bilo koju poziciju iza osnovne linije i da odatle igra;
  8. Ako igrač koji ima brejk napravi bilo kakav faul koji nije već opisan, igrač koji je sledeći na redu ima mogućnost da:
    • Prihvati situaciju na stolu kakva jeste ili
    • Da belu kuglu stavi na bilo koju poziciju iza osnovne linije i da odatle igra.

Otvoren sto/Odabir grupe kugli[uredi | uredi izvor]

Pre nego što igrači odaberu svoje grupe kugli, za sto se kaže da je „otvoren“ i pre svakog svog poteza igrač mora da najavi koju kuglu gađa. Ako igrač na pravila način ubaci kuglu koju je najavio, kugle iz te grupe postaju njegove i njegov protivnik dobija drugu grupu kugli. Ako ne uspe da ubaci najavljenu kuglu na legalan način, sto ostaje otvoren i drugi igrač je na potezu. Dok je sto „otvoren“ igrač može prvo da pogodi bilo koju od kugli, osim kugle broj osam.

Nastavak igranja[uredi | uredi izvor]

Igrač ostaje za stolom sve dok na legalan način ubacuje kugle, odnosno osvaja tu partiju (rek) kada ubaci kuglu broj osam.

Potezi koji moraju da se najavljuju[uredi | uredi izvor]

Svaki udarac, osim brejka, mora da se najavi. Igrač može da najavi kuglu broj osam tek pošto je ubacio sve kugle iz svoje grupe. Igrač može da najavi „sejfti“ udarac i posle toga je njegov protivnik na redu da igra, a svaka kugla koja je ubačena tokom „safety“ udarca se ne vraća na sto.

Vraćanje kugli u igru[uredi | uredi izvor]

Ako je kugla broj osam ubačena u rupu tokom početnog udarca ili izleti sa stola, takođe tokom početnog udarca, ona se vraća na svoje mesto na stolu, ili će sve kugle ponovo biti složene u trougao.

Gubitak partije[uredi | uredi izvor]

Igrač gubi partiju u sledećim slučajevima:

  1. Napravi faul dok ubacuje kuglu broj osam,
  2. Ubaci kuglu broj osam pre nego što je ubacio sve kugle iz svoje grupe,
  3. Ubaci kuglu broj osam u rupu koju nije najavio ili,
  4. Izbaci kuglu broj osam sa stola.

Ovo se ne odnosi na početni udarac (brejk).

Standardni faulovi[uredi | uredi izvor]

Ako igrač napravi faul, na red da igra dolazi njegov protivnik. Protivnik dobija mogućnost da belu kuglu stavi na bilo koju poziciju na stolu i da odatle igra. Pobrojani faulovi se smatraju za standardne u igri „osmica“:

  1. Bela kugla izleti sa stola,
  2. Bela kugla je prvo udarila kuglu koja nije na redu. Prva kugla koju bela kugla može da udari mora da pripada igračevoj grupi kugli, osim kada je sto otvoren
  3. Nijedna kugla nije dodirnula martinelu posle kontakta bele i ciljane kugle,
  4. Igrač, tokom izvođenja udarca, ne dodiruje makar jednom nogom pod,
  5. Kugla je izletela sa stola,
  6. Kugle koje se dodiruju (koje su priljubljene jedna uz drugu),
  7. Dvostruki udarac, kugle prilepljene uz martinelu,
  8. Puš udarac,
  9. Kugle se i dalje pomeraju,
  10. Bela kugla je stavljena na pogrešno mesto,
  11. Nepravilna igra iza osnovne linije,
  12. Štap ostavljen na stolu,
  13. Igranje kada nisi na redu,
  14. Spora igra.

Ozbiljni faulovi[uredi | uredi izvor]

Faulovi pobrojani se kažnjavaju gubitkom partije koja je u toku. U slučaju nesportskog ponašanja sudija će izreći kaznu koja je u skladu sa prirodom prekršaja.

Pat pozicija[uredi | uredi izvor]

Ako dođe do pat pozicije igrač koji je po rasporedu imao brejk u toj partiji će ponoviti početni udarac (brejk).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]