Boškovići (porodica)
Boškovići su bili srpska plemićka porodica čije je porijeklo iz Istočne Hercegovine - Orahov Do kod Trebinja. Iz ovog kraja krajem 18. vijeka prešao je u Dubrovnik Nikola Bošković radi trgovine. Trgujući Nikola Bošković se interesovao i za istoriju Srba pa je tako nastao njegov spis Relazione dei Monasaterij della Provincia di Rassia.
U porodici Boškovića značajne su dve ličnosti: Božo Bošković i Ruđer Bošković. Božo Bošković je bio je ugledan i imućan trgovac. Ostavio je dubrovačkoj opštini 10.000 forinti za školovanje zapuštene djece „bez razlike vjere“. Po njegovoj želji osnivaju žensku jednorazrednu školu za pravoslavne djevojke „Zaklada Bože Boškovića“.
U porodici se posebno ističe Ruđer Bošković, svetski poznati matematičar, fizičar, astronom, diplomat i pjesnik.
Kada su stvarno Boškovići dobili plemstvo, nije tačno utvrđeno, najvjerovatnije da su ga kao Pokrajčići dobili 1595. godine, pa i ranije, i da je na osnovu toga plemstvo i grb dobila porodica Bošković 15. aprila 1718. godine. Nije poznato na kojeg se Boškovića taj podatak odnosi, i da li se uopšte odnosi na ovu porodicu Bošković.
Od kasnijih Boškovića, a iz grane plemena koja se zaputila na sever, preko Valjeva do Srema, ističe se posebno Jovan Bošković,[1] filolog, profesor, urednik Matice srpske i ministar prosvete u vladi Jovana Avakumovića.
Ugledna srpska porodica Garašanin takođe vodi poreklo od porodice Boškovića, kako su se starinom prezivali.[2]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 18. 12. 2010. g. Pristupljeno 04. 10. 2009.
- ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 06. 03. 2011. g. Pristupljeno 04. 10. 2009.