Bugarsko primorje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Bugarsko primorje u Crnom Moru

Bugarsko primorje pokriva ceo istočni deo Bugarske. Proteže se od granice sa Rumunijom na severu, do Turske na jugu, duž obale od 378 km. Peščane plaže bele i zlatne boje zauzimaju oko 130 km na 378 km dugoj obali. Ovaj region je najvažniji za turizam tokom letnje sezone (maj-oktobar). Pre 1989. godine, bugarske crnomorske obale bile su poznate kao „Crvene ravijere“. 

Geografske odlike[uredi | uredi izvor]

Obala Crnog mora

Bugarska se graniči sa Rumunijom na severu, na zapadu sa Srbijom, na jugozapadu sa Severnom Makedonijom, na jugu sa Grčkom i Turskom a na istoku izlazi na Crno more. Bugarsku presecaju rodopske planine i Stara planina (Balkan). Najveća reka je Dunav, koja je istovremeno i prirodna granica prema Rumuniji. Najpoznatija turistička mesta nalaze se u istočnoj oblasti na (Varna, Zlatni Pjasci, Burgas...).  Voda Crnog mora je niskog saliniteta i umerene temperature preko leta, od 22 do 34 °C stvara idealne kupališne uslove. Plime i oseke su neznatne. Ne postoje jake struje i biljne i životinjske vrste koje predstavljaju opasnost za život i zdravlje turista. [1]

Kultura[uredi | uredi izvor]

Na teritoriji Reublike Bugarske nalazi se 36 kulturno-istorijskih rezervata i više od 40.000 spomenika kulture. Spomenici su iz razlicitih perioda-praistorijskog, tračanskog, helenskog, rimskog, vizantijskog... Svetski poznati su Vlčitrnsko zlatno blago iz bonzane epohe, zlatna blaga iz Panađurista, Vrace, Lukovita i Letnice, rogozensko srebrno blago. Ima i dosta autenticno očuvanih gradova i sela iz doba preporoda Bugarske, kao sto su Stari Plovdiv, Veliko Trnovo, Koprivštica, Trjavna, Bozenci, Žeravna, Melnik, Bansko... Poznate crkve Bojana, Sveti Djordje, Rila manastir, katedrala Aleksandra Nevskog. Ono po čemu je Bugarska poznata jestu ruže koje se u ovoj zemlji uzgajaju decenijama unazad i od kojih se često prave parfemi.

Bugarska ima dosta pisaca posebno od IX veka do danas (Hristo Botev, Ivan Vazov, Stojan Mihajlovski, Jordan Jovkov, Blago Dimitrov, Jordan Radičkov).

Turizam[uredi | uredi izvor]

Kada je bugarski turizam u pitanju, posebno se izdvajaju Crno more (bugarsko primorje), kao i planine i ski centri. Negde na drugom mestu, ali ne manje važni, nalaze se razvijeni lečilišni, klimatski i spa centri kao i prestonica Sofija. 

Bugarska ima naročito očuvanu prirodu te se u tom smislu smatra evropskom oazom. Planine sa bistrim potocima i zelenim pašnjacima, livade, doline i prirodne fenomeni poput prirodnih kamenih mostova koje ovde nazivaju „Skalnite mostove“. Još jedno obeležje Bugarske jesu nepregledne doline ruža. Ovaj „nacionalni“ cvet a ujedno i simbol našao je svoje frontalno mesto u imidžu Bugarske u odnosu na celi svet. Uzgoj i berba ruža su važan element nacionalne ekonomije, tradicije i kulture. Berba ruža u Bugarskoj pretvorena je u turističku atrakciju. [2]

Naselja[uredi | uredi izvor]

Varna[uredi | uredi izvor]

Varna je treći po veličini grad u Bugarskoj, ali je najveći primorski grad bugarskog crnomorja pa ga znog toga često zovu i “morski glavni grad Bugarske”.[3] Najznačajniji turistički centar koji je najbliži Varni su “Zlatni pjasci”.

Burgas[uredi | uredi izvor]

Burgas je drugi veliki gradski centar na obalama mora. Burgas je četvrti po veličini grad u Bugarskoj, a drugi je po veličini pomorski grad odmah posle Varne. U njegovoj blizini je takođe dosta turističkih centara od kojih su sigurno njaznačajniji Nesebar i Sunčev breg. U Burgasu postoji čuveni festival kula od pesaka. Ovo je raj za decu, ali i za odrasle, a utisci sa festivala se pamte za ceo život.[4]

Zlatni pjasci[uredi | uredi izvor]

Zlatni pjasci

Sunčev breg, ipak, ima odličnu “konkurenciju” koja se zove Zlatni pjasci ili u prevodu – zlatni pesak, koje se nalazi 17 km od Varne. Ime mu već dovoljno govori da je u pitanju pravi “peščani raj” jer je plaža dugačka oko 4 km, ravna je i široka, na nekim mestima i do 100 metara. Zlatni pjasci se svrstavaju u rang najluksuznijih svetskih letovališta koje ima čak i lečilišne mogućnosti zbog lekovitih izvora koji se koriste u terapeutske svrhe. Pa ovde reči Wellness &SPA zasita dobijaju pravo značenje. Ovde se nalazi Park prirode Zlatni pjasci.[5]

Elenite[uredi | uredi izvor]

Elenite je zapravo kompleks odmarališta koji se sastoji od vila i hotela u čijem se zaleđu nalaze obronci planine Balkan. Odmaralište je specifično zbog toga što celo gleda na jug a nalazi se u južnom delu crnomorske obale, nekih 9 km od Sunčevog brega.[6]

Pomorje[uredi | uredi izvor]

Grad Pomorje je prelepo turističko mesto koje se nalazi na kamenitom poluostrvu u zalivu Burgas od koga je udaljen nekih 20 km. Pomorje je pravi primorski gradić koji krasi niz plaža sa finim peskom koji je ponegde i crn, pa je zbog toga ovo mesto i posebno. Kao i prizor obronaka Stare planine koji ga nadvisuju u pozadini.

Sveti Vlas[uredi | uredi izvor]

Sveti Vlas je gradić u blizini Nesebara i popularnog Sunčevog brega i to je jedino primorsko mesto u Bugraskoj u kome plaža u potpunosti gleda na jug. Godine 2007. ovde je izgrađena najveća i najmodernija luka za jahte u Bugarskoj, „Dinevi“, pa je u to vreme i uređena i proširena plaža, a mesto sa izgradnjom marine i hotelskog kompleksa „Dinevi Resort“ vrlo brzo postaje jako popularno među elitom i bogatima.

Ahtopol[uredi | uredi izvor]

Letovalište Ahtopol se nalazi na samom jugu bugarskog primorja i blizu je bugarske granice sa Turskom. Smešteno je na malom kamenitom poluostrvu koje je dugačko 500 m pa je zaista kao biser – malo ali prelepo. Pravo malo mirno primorsko odmaralište idelano je za sve ljubitelje pravog odmora i prelepe prirode, jer se u blizini mesta nalazi i zaštićeni park prirode „Strandža“, najveći u Bugarskoj.[4]

Sveti Konstantin i Elena[uredi | uredi izvor]

Sveti Konstantin i Elena je najluksuznije odmaralište na bugarskoj obali, udaljeno 8 km od Varne i 7 km južno od „Zlatnih pjasci“. Ovo je ujedno i najstarije letovalište na bugarskoj obali koje je u isto vreme i veliki zdravstveni centar i lečilište zbog mnogobrojnih izvora mineralne, lekovite vode. Nekada lečilište, vremenom je preraslo u luksuzno letovalište ušuškano u zelenim, gustim šumama koje se spuštaju do same obale i prelepih peskovitih plaža.

Ravda[uredi | uredi izvor]

Ravda je mestašce u neposrednoj blizini Nesebara, idealno za one koji žele odmor, ali blizu „zabave“ u većim centrima kao što su Nesebar ili „Sunčev breg“ jer je od njih udaljena oko 3 km. Plaža u Ravdi se prostire na površini od 57.000 m2, a rt Ravda deli je na dva dela, južni i severni. Južni je „komercijalniji“ sa više zabavnih atrakcija, dok je severni deo plaže mirniji i baš je za odmor.

Primorsko[uredi | uredi izvor]

Primorsko je gradić sa nekih 3000 stanovnika, na krajnjem je jugoistoku bugarskog primorja, a u zaleđu mu je veličanstvena planina Strandža pa su pejzaži i prizori jedinstveni. Od peskovitih plaža na ivicama mora do zelenih visoravni koje ih u pozadini „čuvaju“ i sa kojih se spušta prijatni vazduh koji rashlađuje letnje vreline.

Albena[uredi | uredi izvor]

Albena je odmaralište u severnom delu obale, a o d Varne je udaljeno 35 km. Veliak atrakcija Albene je nacionalni park „Baltata“, jedan od najlepših u Bugarskoj. Ipak, odmaralište je, pre svega, poznato po svojoj izvanrednoj plaži dugačkoj 3,5 km i širokoj i do 150 metara. 

Sozopol[uredi | uredi izvor]

Sozopol je jedan od najstarijih gradova na bugarskom primorju i jedan je od najznačajnijih turističkih centara crnomorskog primorja. Nalazi se 35 km severno od Burgasa a zbog svoje izuzetne istorije i tradicije spada u red najznačajnijih lokaliteta u Bugarskoj. Grad je podeljen na novi i strai deo, „Stari grad“ obiluje spomenicima kulture od izuzetnog značaja, a šetnja kaldrmisanim ulicama prošlosti vodi vas na put kroz bogatu istoriju i kulturu ovog grada. Novi deo grada je moderan sa svim neophodnim infrastruktuama neophodnim za jedan važan turistički centar kao što je Sozopol. Još jedna značajna atrakcija je i obližnje ostrvo Sveti Ivan, najveće ostrvo u bugarskom delu Crnog mora, na kom su 2010. godine pronađene mošti jednog od najznačajnijih svetitelja hrišćanskog sveta, sv. Jovana Krstitelja.[7]

Nesebar[uredi | uredi izvor]

Nesebar

Uz Sozopol, najvažniji “duhovni” centar bugarskog primorja je Nesebar – grad-muzej i jedinstveno mesto gde je istorija zaustavila sat. Kao jedan od najstarijih gradova Evrope, Nesebar je izuzetno vredna lokacija koja 1956. godine proglašena kulturnim dobrom i muzejem na otvorenom, a 1983. godine ga je i UNESCO uvrstio na svoju listu svetske kulturne baštine. Izuzetan značaj u starom delu grada ima mnoštvo srednjevekovnih crkava i kuće u starinskom arhitektonskom stilu iz 18. i 19. veka. Grad je formalno podeljen zemljouzom na stari i novi deo, ali je ipak celina koja se samo tako i može doživeti. Iako su istorija i kultura nešto što ovom gradu daju pečat večnosti, Nesebar je ipak i letovalište, sa plažama i hotelskim kompleksima  i svim onim zabavnim sadržajima koje jedno letovalište mora da ima.[8]

Sunčev breg[uredi | uredi izvor]

Sunčev breg

Za pravu zabavu iz Nesebara se ide u obližnji Sunčev breg, koji se nalazi u neposrednoj blizini Nesebara i najpopularnije je i najmodernije letovalište u Bugarskoj. Ibica, Sen Trope, Las Vegas… Da, “Sunčev breg” ima pomalo od svega u sebi. Pravo letovalište sa preko stotinu hotela i restorana, barova, kazina, prodavnica, akva parkova, raznoraznih mogućnosti za sportove na vodi i na suvom, sa plažom dugačkom oko 10 km i nebrojanim zasadima ruža, Sunčev breg je pravo mesto za “zabavni” odmor.[4]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ministerski sъvet Načalo”. Arhivirano iz originala 10. 02. 2011. g. Pristupljeno 28. 05. 2017. 
  2. ^ „Bugarska | Via Balkans”. Arhivirano iz originala 01. 06. 2017. g. Pristupljeno 28. 05. 2017. 
  3. ^ „Detaljan vodič”. Kurir. Pristupljeno 25. 1. 2019. 
  4. ^ a b v „Bugarska leto 2018. Sve za letovanje i zimovanje – Bugarskainfo.com”. Arhivirano iz originala 29. 05. 2017. g. Pristupljeno 28. 05. 2017. 
  5. ^ „Zlatni pjasci”. Olympic. Pristupljeno 25. 1. 2019. 
  6. ^ „Elenite”. Bugarska. Arhivirano iz originala 25. 01. 2019. g. Pristupljeno 25. 1. 2019. 
  7. ^ „Sozopol”. Mitos. Pristupljeno 25. 1. 2019. 
  8. ^ „Nesebar”. TIM. Arhivirano iz originala 25. 01. 2019. g. Pristupljeno 25. 1. 2019.