Vai (Krit)

Koordinate: 35° 15′ 15.12″ N 26° 15′ 52.92″ E / 35.2542000° S; 26.2647000° I / 35.2542000; 26.2647000
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vai
grč. Βαι
IUCN kategorija II (nacionalni park)
Panorama plaže Vai na Kritu
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Vai
Mapa sa lokacijom zaštićene oblasti Vai
MestoGrčka Grčka
Najbliži gradSitija
Koordinate35° 15′ 15.12″ N 26° 15′ 52.92″ E / 35.2542000° S; 26.2647000° I / 35.2542000; 26.2647000
Površina20 ha
Upravljačko teloGrčka
Karpatsko more

Vai (grč. Βαι) je šuma palmi koja okružuje istoimenu peščanu plažu. Ova prirodna šuma palmi je jedina u Evropi i čini je Kritska Palma (Phoenix theophrasti). Nalazi se na istočnoj obali Krita, uz more na kritskoj obali Karpatskog mora, severno od sela Palekastro i oko 20 kilometara od grada Sitija i ostrva Dionisades. To je jedan od 19 estetskih šumama [1] Grčke.

Površina šume je 20 hektara, a ime joj dolazi od lokalnog dijalekta, u kojem se palme zovu Vagia ili Vaia-Vai. To je najveće područje pod palmama (Phoenix theophrasti) na Kritu. U ostalim delovima ostrva postoje samo male površine pod palmama kao što su (luke Preveli, Agios Nikitas...) ima ih oko 10.

Peščana plaža sa palmskom šumom i obližnjim manastirom Toplou iz 15. veka, pripadaju turističkom centru Moni Toplou i turističko je središte istočnog Krita, sa hiljadama posetilaca svake godine.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Za turizam plažu Vai je otkrio početkom 1970 ih Ričard Vajt i njegovi prijatelji iz Severnog Londona, Belfasta i Bavarske. Krajem 1970 ih popularizovali su je poslednji Hipiji koji su napustili stare destinacije Matalu i Preveli. Početkom osamdesetih Vai je bio pun turista iz celog sveta, što je dovelo do haotične mešavine kampova i šankova. Kao rezultat toga, Vai je zatvoren i proglašen zaštićenim područjem kategorije II u okviru ekološke mreže Natura 2000.

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Vai Crete - the only palm forest in Europe, a stunning beach”. We Love Crete. Pristupljeno 2019-02-16. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]