Pređi na sadržaj

Vilejsko-minski hidrosistem

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Glavni kanal Vilijsko-minskog hidrosistema
Vilejsko jezero

Vilejsko-minski hidrosistem (rus. Вилейско-Минская водная система; blr. Вілейска-Мінская водная сістэма) predstavlja jedinstven kanalsko-rečni sistem kojim je deo vode iz reke Vilije (u basenu Njemena i Baltičkog mora) preusmeren u tok reke Svislač u basenu Dnjepra. Izgradnjom ovog projekta rešeno je pitanje vodosnabdevanja grada Minska (Belorusija), ali i otklonjene opasnosti od brojnih poplava koje su gradu pretile uglavnom tokom prolećnog povodnja.

Gradnja hidrosistema koji prati gornji deo toka reke Svislač započela je 1968. godine, a u eksploataciju je pušten 15. januara 1976. godine. U okviru ovog hidrosistema nalazi se nekoliko veštačkih jezera od kojih je najveće i najvažnije Vilejsko jezero površine 73,6 km². Vilejsko jezero je ujedno i najveće veštačko jezero u celoj Belorusiji, a samim tim i najvažnija hidrološka tačka celog hidrosistema, iz njega se voda sistemom kanala šalje ka Svislaču i gradu Minsku. Kako se samo jezero nalazi na nadmorskoj visini koja je 75 metara niža od one na kojoj se nalazi grad Minsk sagrađene su brojne pumpe i kanalske mreže za prenos vode. Kanal kojim se voda iz Vilejskog jezera prenosi u Zaslavsko jezero ima dužinu od 62,5 km, na njemu se nalazi 5 pumpnih stanica kapaciteta 22 m³/s koje preko 4 cevi „izdižu“ vodu iz Vilejskog jezera do 75 metara, dnosno do razvođa u rejonu kod varošice Radaškoviči i transportuju je ka Zaslavskom jezeru. Pomenutim kanalom se godišnje prebaci do 480 miliona metara kubnih vode. Iako se Zaslavsko jezero nalazi u basenu Svislača glavnina vode u jezeru dolazi iz reke Vilije.

Nizvodno od Zaslavskog jezera u području samog grada Minska nalaza se jezera Krinica i Drozdi, a zatim i Komsomoljsko jezero. Voda iz kanala ka istočnim delovima Minska transportuje se preko manjeg Slepjanskog hidrosistema koji prati tok nekadašnjeg potočića Slepjanke i završava se Cnjanskim jezerm na severu grada. U južnom delu grada nalazi se još i Čižovsko jezero.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]