Pređi na sadržaj

Vladetina ulica (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
VLADETINA
ulica
Opština Palilula
Početak Ulica kraljice Marije
Kraj Cvijićeva ulica
Dužina 334 m
Širina 10 m
Nazvana 1872

Vladetina ulica nalazi se na teritoriji Gradske opštine Palilula, u neposrednoj blizini parka „Tašmajdana”. Ulica nastavlja se na Karnegijevu ulicu i prostire na padini od Kraljice Marije 13 do Cvijićeve ulice.

Ime ulice[uredi | uredi izvor]

Vladetina ulica je dobila ime po Vlatku Vukoviću Kosači, velikom bosanskom vojvodi koji je potukao Turke kod Bileće 1388. godine i u Kosovskom boju 1389. godine predvodio bosansku vojsku. Narodna pesma Vlatka je opevala kao Vladetu vojvodu, pa otuda i ovaj naziv ulice njemu u čast.[1]

Istorija[uredi | uredi izvor]

Kada su 1872. godine u Beogradu uvođeni zvanični nazivi za ulice, samo tridesetak ulica je zadržalo svoje prvobitno ime, među njima je i Vladetina ulica. I dok su drugi nazivi podlegli širenju grada i raznim drugim društvenim i političkim promenama, ova uzana jednosmerna palilulska uličica sačuvala je od početka do danas svaj naziv - Vladetina.

Pre toga, tj. sve do 1839. godine Palilula i Savamala su, po pisanju Beogradskih opštinskih novina iz novembra 1939. godine, bile takoreći sela nezavisna od Beograda, tako da su tek te, 1839. godine, ušla u sastav beogradske opštine, iako su i dalje smatrana predgrađima.[2]

Vladetina ulica seče se sa ulicama Kneza Danila, Svetozara Ćorovića i Dalmatinskom ulicom. Dugačka je svega oko 330 m, i široka tek toliko za po dve pešačke i kolovozne trake. U njoj se nalaze brojni lokalni: marketi, pekare, apoteke, uslužni objekti i dr. A u ulici se nalazi se i neobični čuveni prestonički restoran Lorenco i Kakalamba (Lorenzo & Kakalamba). Adresa Lorenca i Kakalambe je zapravo Cvijićevoj 110, ali je ulaz u restoran upravo iz Vladetine ulice.

Susedne ulice[uredi | uredi izvor]

  • Ulica Starine Novaka
  • Ivankovačka ulica

Značajni objekti[uredi | uredi izvor]

Lekarska komisija, Vladetina 3

Lorenco i Kakalamba (Lorenzo & Kakalamba), ugao sa Cvijićevom ulicom [3]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Radojević, Danilo M. (1966). Beograd i njegove ulice. Beograd: Turistička štampa - Naučno delo. str. 31, 190. 
  2. ^ „Šetnja kroz stari Beograd - Istorijske novine UBSM”. 
  3. ^ „Google mape”. Pristupljeno 05. 12. 2021.