Vlastimir Stanisavljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vlastimir Stanisavljević
Vlastimir Stanisavljević
Lični podaci
Datum rođenja(1941-06-13)13. jun 1941.(82 god.)
Mesto rođenjaSalaš, Jugoslavija

Potpis

Vlastimir Stanisavljević Šarkamenac (Salaš, 13. jun 1941) srpski je pisac i kompozitor.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Vlastimir Stanisavljević (ili Vla. Sta. Šarkamenac) završio je Učiteljsku školu u Negotinu i bio učitelj u mestima istočne Srbije. Studirao je arhitekturu u Skoplju i Nišu, a magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 1987. živi i radi u Parizu, gde se bavi srpskom književnošću i komponovanjem. Objavio je preko četrdeset knjiga, tačnije 43, poezije i proze, 325 priča u 7 knjiga i periodici, a u muzici najužu saradnju postigao je sa Luisom u novokomponovanoj muzici i sa operskim pevačem Slavkom Nikolićem („Srpski Pavaroti”) u ozbiljnoj muzici. Posebno je okrenut horskom stvaralaštvu.

Dela[uredi | uredi izvor]

Bibliografia[uredi | uredi izvor]

  • TAMNA STRANA KAMENA - zbirka poezije, 2000.
  • PANj – poema, 2001.
  • I BOG ČOVEK JESTE – zbirka poezije, 2001.
  • MOKRANjČEVI DANI PESMOM PREBIRANI – pesme, (zbirka), 2002.
  • UČINILA SI SE… – ljubavna i erotska poezija (zbirka), 2002.
  • GRAČANICA POSLE HILjADU GODINA – zbirka pripovedaka, dva izdanja, 2003. i 2008.
  • JA ČARNOJEVIĆ – rukopisana zbirka kosovskih pesama, 2003.
  • PETO, SRPSKO JEVANĐELjE – roman, 2004.
  • TEORIJA RATA –pesme (zbirka), 2004.
  • ŽENA OD KOVANOG GVOŽĐA – pesme o romima (zbirka), 2005.
  • UZIDANE SENKE – zbirka pripovedaka ruralne fantastike, 2006.
  • LEONARDOVA SMRT U ŠARKAMENU – roman o L. da Vinčiju, 1. tom, 2007.
  • VODA KOJA PAMTI – roman, 2. tom o Leonardu da Vinčiju, 2006.
  • SENKA – pesme (zbirka), 2007.
  • KRŠNE GRANE BADEMA – pesmarica (zbirka pesama za pevanje), 2007.
  • MOJA MOLITVA – 101 sonet Bogorodici Trojeručici (zbirka pesama), 2007.
  • SUNCOKRET – zbirka pesama, 2008.
  • GLAVA – zbirka pesama o Karađorđu, 2009.
  • NAJBOLjE OD VLASTE ŠARKAMENCA – izbor pesama, 2009.
  • ĐOKONDIN OSMEH – roman, 3. tom o Leonardu da Vinčiju, 2009.
  • PEVANjE UNAZAD – zbirka poezije, 2010.
  • UZVIŠENO POČIVAJU MUZE – zbirka erotskih pripovedaka, 2011.
  • TEČE DNjEPAR - zbirka pripovedaka zakarpatske tematike, 2012.
  • PESME mi i dani, Petroviću BRANI - zbirka-omaž pesama, 2012.
  • STO SONETA - ŠESTA STRANA SVETA - zbirka soneta, 2012.
  • EH DOBRI OČE MOJ - roman, 2013.
  • NEOTET0 LICE SRBIJE - zbirka pesama o manastirima, 2013.
  • BELI ANĐEO - zbirka pesama iz kolonije u Mileševi, 2014.
  • GOLUBICA KRALjA PETRA PRVOG - priče iz Prvog svetskog rata, 2014.
  • PRVA LjUBAV (GDE LI JE SAD ONA?) - zbirka poezije, 2015.
  • GOLGOTA - zbirka dva sonetna venca, 2016.
  • LAVEŽ ZA LAVEŽ - zbirka priča o životinjama, 2016.
  • PROGNANI - jedna ljubavna priča o migrantima, 2017.
  • DUČIĆ NjIM SAMIM - (pesnički) roman, 2017.
  • CIGANI SE VRAĆAJU SA NEBA - pesmarica i pričarica romska, 2017.
  • GOVORE PESME - zbirka poezije, 2017.
  • DUNAV - zbirka poezije, 2017.
  • KELNSKA KATEDRALA - zbirka pripovedaka, 2018.
  • HRAST KAO HRIST, drvo prvo - zbirka poezije, 2018.
  • 101-FORA! (DOMOVINA U RANCU, KUĆNA ZMIJA U NEDRIMA) – roman, 2019.
  • KOČA – bibliofilska zbirka poezije, 2020.
  • OSAM DANA U LISABONU (S DRAINCEM) – poližanrovski roman, putopis... 2023.
  • SALVE STIHJA – VOZDIHANIJE – zbirka poezije, 2023.

Muzička dela[uredi | uredi izvor]

  • DRVO ŽIVOTA – kantata u 16 pevanja na libreto Adama Puslojića (Mokranjčevi dani 2001. – Negotin).
  • KRŠNE GRANE BADEMA – set srpskih umetničkih pesama (Slavko Nikolić, tenor – Mokranjčevi dani, 2007. – Negotin).
  • RAPSODIJA HAJDUK VELjKO za tenor, sopran i hor.
  • ZAJEČARE, ZAJEČARE – himna Zaječaru.
  • RADOSNE MANASTIRSKE PESME - pesme o srpskim manastirima (Slavko Nikolić - tenor ; svetska premijera, 2014. - Pariz).
  • CIGANI SE VRAĆAJU SA NEBA - romske pesme (svetska premijera, 2017. - Pariz ; CD - 12 pesama romske muzike "Cigani se vraćaju sa neba" - PGP - RT Srbija).

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]